Zbog globalne situacije koju je uzrokovao rat u Ukrajini, cijene energenata drastično su porasle ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi. Kakva će biti jesen još je uvijek neizvjesno, a nije lako niti onima koji za grijanje umjesto plina ili struje koriste pelete odnosno drvo. Iako se činilo da bi ti korisnici mogli biti u prednosti pred onima koji koriste primjerice plin, izgleda da situacija s peletima nije niti blizu bajne, na što nas je upozorio jedan čitatelj koji nam se požalio na velik rast cijena peleta u trgovinama, kao i na činjenicu da ih je u zadnje vrijeme gotovo nemoguće nabaviti.
"Cijene su drastično porasle u odnosu na prošlu godinu, to je strašno", kazao nam je čitatelj, frustriran zbog cijena, ali i činjenice da je pelete sve teže nabaviti u trgovinama. Tamo gdje i peleta ima, kaže, jako su skupi. Istaknuo je da će za nadolazeću sezonu grijanja morati izdvojiti puno više novaca nego što je to bilo protekle godine. "Žao mi je što sam izbacio peć na drva koju sam imao prije, drva bih sada puno lakše nabavio nego pelete", rekao nam je.
Cijena vreće peleta od 15 kilograma u oglasnicima kreće se od 44 kune pa na više. Cijena vreće peleta u Krapinsko-zagorskoj županiji, primjerice, za A2 certifikat iznosi 44 kune, dok je cijena vreće peleta certifikata A1 55 kuna za vreću. U Samoboru se peleti plaćaju više, pa će kupci za vreću A1 kvalitete morati izdvojiti 56 kuna, dok će za pelet A2 kvalitete platiti 54 kune. U Zagrebu su cijene još i veće, pa se tako nudi vreća od 15 kilograma kvalitete A1 za 72,19 kuna.
Nisu samo peleti otišli u nebesa, sočile su i cijene drva i to za otprilike 100 kuna za metar. Metar bukve, primjerice, u Krapinsko-zagorskoj županiji prodaje se po 550 kuna, dok se u Istri metar miješanog drva za ogrijev prodaje po 500 kuna. U Zagrebu se, primjerice, za metar drva plaća 480 kuna.
Dobrodošla mjera
Premijer Andrej Plenković proteklog je petka najavio da će u kontekstu zakonskih izmjena zbog uvođenja eura i uvjetima energetske krize u javno savjetovanje staviti i izmjene Zakona o PDV-u kojim se spušta PDV-a s 13 na 5% za ogrijevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica. Iz Udruge za biomasu Crobiom kazali su kako je najava Vlade RH o smanjenju PDV-a za pelet, briket, sječku i toplinsku energiju dobrodošla mjera koja umnogome može pomoći većem korištenju drvnih goriva u Hrvatskoj i doprinijeti stabilizaciji energetskog tržišta, a što je usko povezano sa sve većom energetskom neizvjesnošću u Europi ususret novoj sezoni grijanja.
"Hrvatska udruga za biomasu CROBIOM je u proteklom desetljeću u više navrata tražila da se na domaćem tržištu osigura bolja pozicija drvnom peletu i briketu, modernim gorivima druge generacije te da javni potrošači, gdje god je to moguće prijeđu na obnovljive izvore energije, odnosno da se gdje god je to moguće za grijanje osigura korištenje lokalnih energenata na bazi drva, umjesto favoriziranja fosilnih goriva iz uvoza", kazali su iz Crobioma.
Dodaju kako su sve donedavno u neke nove javne objekte poput škola i vrtića ugrađivani kotlovi i peći na fosilne sustave, dok su domaći proizvođači drvnih goriva oko 80% svoje proizvodnje morali plasirati u izvoz i konkurirati s najvećim europskim i američkim proizvođačima koji često koriste različite oblike poticaja. "Ogrjevno drvo kao i drvni ostaci iz drvne industrije su se također izvozili, čak i u udaljenije austrijske, slovenske i mađarske elektrane te su time poboljšavali energetsku bilancu navedenih zemalja", pojasnili su.
Inače, Hrvatska je pokrivena s 48% šuma i na godišnjoj razini održivim gospodarenjem posiječe preko 7 milijuna kubika drvne mase, dok je prirodni prirast u šumama oko 10 milijuna kubika, čime se osigurava potrajno gospodarenje i stalni rast drvnih zaliha.
"Ogrjevno drvo i drugi drvni energetski sortimenti sudjeluju u ukupnom sječivom etatu (drvnoj masi) s oko 30% i do sada su bili dostatni za potrebe stanovništva, što je osiguravano različitim mehanizmima i podzakonskim aktima. Kroz posljednja dva desetljeća znatno se razvila proizvodnja modernih drvnih goriva na bazi drvnog otpada poput piljevine i drvne sječke, stoga s aktualnom proizvodnjom od preko 430.000 tona drvnog peleta Hrvatska pokriva preko 1,5% svjetske proizvodnje peleta, a hrvatski pelet završi na zapadno europskim tržištima, najviše u Italiji, Austriji i Sloveniji", pojašnjavaju nadalje iz Crobioma, dodajući da su aktualna svjetska kriza i pandemija ostavile velike posljedice na tržištu drvnih goriva, budući da se na globalnom tržištu tijekom protekle dvije godine bilježio veliki skok u potražnji i cijenama.
Vrtoglave cijene
"Tržište su tijekom 2022. godine obilježile rekordne cijene drvnih goriva, posebice peleta, i vrlo eksplozivna potražnja. Industrija peleta je unutar EU zemalja povećala proizvodnju te se od politike zahtijevala obveza povećavanja zaliha, bilo sirovine za proizvodnju, bilo gotovih proizvoda kako bi se moglo odgovoriti na "moguće teže vremenske izazove" tijekom naredne sezone grijanja 2022/2023.", kažu iz Udruge.
Cijene u Hrvatskoj su značajno porasle i trenutno se u maloprodaji dostižu rekordni iznosi od 3-4 KN/kg. "Bauhaus primjerice ima cijenu 3,66 KN/kg, odnosno čak preko 500 EUR za tonu s uključenim PDV-om", kažu iz Crobioma.
Potvrdili su i ono o čemu su kupci nagađali, a to je činjenica da peleta nema dovoljno. "Peleta nažalost nema u dovoljnoj količini na hrvatskom tržištu, čemu je doprinijela činjenica kako su BiH i Srbija zabranile izvoz drvnih sirovina i drvnih goriva na tri mjeseca, kako bi se osigurala njihova domaća opskrba drvnim gorivima naredne zime", govore.
Hrvatski proizvođači u izvozu postižu znatno niže cijene nego na domaćem tržištu na kojem nisu bili izgrađeni odgovarajući prodajni lanci, a postojale su i velike oscilacije u sezonalnosti prodaje, zbog čega su se proizvođači uglavnom okretali izvozu, a tamo se suočavaju sa snažnom konkurencijom i traženim visokim standardima kvalitete. "Cijene su porasle i na glavnim zapadnim tržištima, tako je veleprodajna cijena u Austriji za drvni pelet A1 kvalitete krajem lipnja iznosila 330 EUR/t, dok se u Njemačkoj ona kretala oko 380/EUR te u Švicarskoj čak 480 EUR po toni", pojašnjavaju nadalje.
Proizvođači ističu kako postoji niz opravdanja za više cijene, poput povećanih troškova proizvodnje, sve veće potražnje za sustavima grijanja na pelete i drvna goriva, kao i zbog povećane upotrebe peleta u inozemnim elektranama te gubitak, odnosno nedostatak isporuka peleta iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine prema Europi. Da bi se dugoročno osigurala opskrba hrvatskog tržišta peletima, potrebno je osigurati dovoljne količine drvne sirovine za izgradnju novih tvornica peleta, a potrebno je kroz javnu nabavu propisati obvezu korištenja OIE, odnosno drvnih goriva gdje god je to tehnološki moguće, kažu iz Crobioma.
Visoke cijene energenata unutar EU-a također doprinose činjenici kako sve više kućanstava u Europi prelazi na grijanje na pelete, a taj trend se očekuje i u RH. Europsko udruženje za biomasu BIOENERGY EUROPE očekuje kako će tijekom 2022. na tržištu nedostajati oko 2,5 milijuna tona peleta.
Zakonska obaveza skladištenja
Iz Udruge uza biomasu Crobiom imaju i rješenje kako da se taj problem koji postaje sve veći riješi. "Sektorska udruga predlaže da se slično kao i za naftu i plinu, predvidi zakonska obveza skladištenje peleta kako bi se mogli kompenzirati učinci nepredvidivih događaja tijekom naredne zime. CROBIOM smatra kako je potrebno nastaviti s korištenjem drva u proizvodnji toplinske i električne energije te se zalaže za bolji položaj energije iz drva unutar politika obnovljivih izvora energije, budući da drvna goriva pridonose smanjenju emisija CO2", poručuju iz Crobioma.
Iako iz Crobioma upozoravaju na nedostatak peleta na području cijele Europe, direktor tvrtke za preradu drva Domagoj Pašalić u subotu je za RTL Danas kazao da građani u Hrvatskoj ne moraju brinuti da peleta neće biti. "Ljudi su se uplašili oko opskrbe plina i povećala se prodaja samih peći za pelet, briket i drvo. Morate znati da je proizvodnja peleta na hrvatskoj razini 550 tisuća tona a potrošnja Hrvatske je oko 100 tisuća tona godišnje. Tako da građani ne moraju brinuti da peleta neće biti. Bit će ih sigurno", kazao je Pašalić.
