Nakon što se pozabavili statusom zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije, čelnici 27 zemalja Europske unije u petak (24.6.) su u Bruxellesu tražili rješenje za energetsku krizu. Rizik od nestašice plina i porast cijene energenata koji se odražava i na porast stope inflacije predstavlja opasnost za EU, a izlaz može biti u zajedničkoj akciji, poručila je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen.
U Europskoj uniji raste zabrinutost posebice zbog stanja u najvećoj ekonomiji Unije - u Njemačkoj. Savezna Republika je jedna od država koje najviše ovise o ruskom plinu. „Ako se Njemačka nađe u problemima, onda će to imati ogromne posljedice na sve druge europske zemlje, pa i na našu zemlju“, rekao je pred novinarima belgijski premijer Alexander De Croo. On je predložio da zemlje Unije zajedno kupuju plin: „Moramo formirati energetski blok. Ako svatko radi na svoju ruku, onda ćemo svi sami i propasti", dodao je, piše Deutsche Welle.
Zabrinutost zbog Njemačke
Njemačka vlada je u međuvremenu pozvala građane i industrije na štednju plina. U četvrtak je kabinet kancelara Olafa Scholza proglasio drugu razinu alarma po pitanju opskrbe plinom. Razlog je smanjenje dostave plina iz Rusije. Ako se to stanje nastavi, plinska kriza će se zaoštriti i opskrbljivači će morati početi obustavljati dotok plin krajnjim potrošačima.
U slučaju kompletne obustave dotoka ruskog plina, Njemačkoj, po mišljenju ekonomskih stručnjaka, prijeti ozbiljna ekonomska kriza. A ona bi se, kako se moglo čuti na briselskom summitu u petak (24.6.) odrazila i na nacionalne ekonomije drugih članica EU-a.
Što uopće EU može napraviti kako bi smanjio posljedice manjka plina? Koje se napore može poduzeti zajednički? Ursula von der Leyen na završnoj konferenciji za novinare podsjetila je na zajedničko djelovanje zemalja EU-a tijekom korona-krize, te poručila da se samo zajednički snagama može izaći iz ove krize. Na primjer zajedničkom kupovinom plina, oko čega je dogovor već ranije postignut, ali i zajedničkim naporima oko štednje energije i forsiranja obnovljivih izvora.
Njemačka je u međuvremenu smanjila ovisnost o ruskom plinu s 55% na 35%, a Italija s 40% na 25%, potvrdio je u Bruxellesu talijanski premijer Mario Draghi. U zaključnom dokumentu summita stoji kako Putin plin koristi kao „oružje".
Letonski premijeri Krišjanis Karinš u petak je rekao kako su mjere poput zajedničke kupovine energenata „vjerojatno rješenje na srednji i duži rok". Ali najvažnije je, smatra on, potpora onim građanima koji najviše pate zbog porasta stope inflacije. Švedska premijerka Magdalena Andersson je uzvratila kako je trpanje novca u džepove građana loša ideja „jer bi se tako samo pojačao rast stope inflacije“.
Vrlo teška zima
Zaoštravanje plinske krize i moguća nestašica energenata pojačavaju nervozu unutar Europske unije. Njemački kancelar je na summitu naglasio kako su poduzete „sve aktivnosti" s ciljem uvoza energije iz drugih zemalja. Ali dodaje kako se te napore mora pojačati. Irski premijer Micheal Martin je upozorio da Europi predstoji „vrlo teška zima".
Europska unija je još uvijek nejedinstvena oko toga kako bi trebala odgovoriti na krizu. Neke zemlje su uvele gornju granicu za cijene plina. Lideri EU-a su koncem svibnja od Komisije zatražila da ispita opcije za obuzdavanje cijena energije.
Zeleno svjetlo hrvatskom euru
Drugi dan sastanka na vrhu, šefovi država i vlada EU-a dali su „zeleno svjetlo" za uvođenje eura u Hrvatsku 1.1.2023. Prije toga su to učinili i ministri financija. Hrvatski premijer Andrej Plenković je tu odluku nazvao „odličnim signalom za hrvatsku privredu". Po njegovim navodima, uvođenje eura će pomoći Hrvatskoj da se u budućnosti bolje nosi s krizama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron na summitu je promovirao svoju ideju europske političke zajednice. Na izjave kritičara koji kažu da se tu radi o EU dviju brzina, odnosno o svojevrsnoj alternativi za punopravno članstvo, Macron je rekao da to nije točno. Po njegovim predodžbama, taj model bi omogućio i neki oblik suradnje s Velikom Britanijom.
Macronove i Scholzove ideje
Njemački kancelar Scholz na summitu se pak založio za brze institucionalne reforme Unije – kako bi EU uskoro bila spremna za prihvat novih članica.
Klub 27-orice je, kaže Scholz, jedinstven u ocjeni da EU u sadašnjem stanju nije spremna za integraciju budućih članica. Kancelar je u više navrata tražio ukidanje načela jednoglasnog donošenja odluka, na primjer oko tema koje se tiču vanjske politike.
A to konkretno znači: što EU bude imala više članica, to će biti teže postići dogovor oko nekog pitanja. Zato se već godinama diskutira o „ublažavanju" načela jednoglasnosti. Tu je ideju prije briselskog summita podržao i Berlin. Jedini problem: i za ukidanje načela jednoglasnog donošenja odluka potrebna je jednoglasna odluka.
