Hrvatska je prema svim pokazateljima na vrhuncu epidemije koronavirusa, a na snazi su i rigorozne protuepidemijske mjere koje će potrajati najmanje do 21. prosinca. Hoćemo li do tada imati daljnji rast ili izravnavanje krivulje broja novozaraženih teško je predvidjeti, ali ne i nemoguće ako se primijene odgovarajući predikcijski modeli. To nije nikakvo gatanje, nego ozbiljan matematički posao koji može biti vrlo koristan alat u borbi s epidemijom.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite Krunoslav Capak spominjao je radnu skupinu za matematičke predikcije o koronavirusu.
“Osnovali smo radnu skupinu koja se bavi prediktivnim modelima i možda ćemo imati neke predikcije koje bi to brojke bile kroz nekoliko dana”, izjavio je Capak prošloga tjedna.
Nitko ništa ne zna o radnoj skupini koju spominje Capak
No, kako smo pisali u našem jučerašnjem tekstu, o radnoj skupini koja bi se trebala baviti predikcijskim modelima epidemije ne zna se gotovo ništa.
U potrazi za informacijama o famoznoj skupini našu su novinarku s prve adrese koja se logički nametnula - HZJZ-a, uputili na Vladu RH koja je osnovala tu radnu skupinu. Iz Vlade, međutim, nisu odgovorili na nekoliko jednostavnih pitanja: kada je osnovana radna skupina za matematičke predikcije, tko su njezini članovi i po kojem modelu radi. A o odluci o osnivanju tog radnog tijela nema traga niti tamo gdje bi ih trebalo biti - u Narodnim novinama.
Pročelnik Matematičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Igor Pažanin rekao je za Net.hr da, prema njegovim saznanjima, nitko otamo nije uključen u rad takve skupine. Sličan odgovor dali su nam i na Institutu Ruđer Bošković. Sve to potiče sumnju da je riječ o radnoj skupini koju se iz nekog razloga namjerno skriva. Ili možda i ne postoji?
Capak: Isprobali smo više vrsta prediktivnih modela
Danas su na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera ministar zdravstva Vili Beroš i sâm Capak spominjali prediktivne modele.
"Postoje različiti prediktivni modeli i teško je odlučiti koji je najbliže istini. Uzimamo pretpostavke u obzir, ali nitko ne može znati kako će biti. Svaki dan moramo razmišljati o mjerama i prilagođavati se", neodređeno je rekao Beroš.
Capak je bio nešto konkretniji, iako se iz njegove izjave i dalje ne da naslutiti postoji li (još) to radno tijelo i što radi. Capak je kazao kako Stožer "radi na dokumentu definicije trendova koji bi mogli dovesti do jačanja mjera", ali da su "prediktivni modeli druga priča".
"Ima više vrsta modela koji pokazuju različite brojke. Isprobali smo ih, a pogledali smo i kako to rade Svjetska zdravstvena organizacija i ECDC (Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti) Model ovisi o onome čime ga punite, s kojim brojkama. Mi smo tek donijeli nove mjere i očekujemo da će imati efekt. Ne mogu odmah imati učinka. Očekujemo izravnanje i pad brojki. To je nezahvalno područje, predviđati na temelju modela pa bih se sad zadržao na tome da imamo te modele, ali nijedan od njih se nije pokazao preciznim što se tiče sadašnjih brojki."
Dakle, može se zaključiti da se u Stožeru zasad više pouzdaju u očekivanja nego u predviđanja.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
