Budući da bi prema planu Hrvatska 1. siječnja 2023. trebala uvesti euro, već iduće ljeto počinje dvojno iskazivanje cijena da bismo se priviknuti na cijene iskazane u eurima, po najvjerojatnijem tzv. fiksnom tečaju konverzije 7,5345 kune za euro. U trenutku službenog ulaska u eurozonu, automatski će se iz kuna u eure, po istom tom tečaju, pretvoriti štednja i krediti građana u banci, piše Novi list.
Uoči tog trenutka očekuje seznatan priljev kuna u bankarski sustav jer se pretpostavlja da će ih građani izvlačiti iz kućnih zaliha kako bi si osigurali automatsku konverziju. Isto vrijedi i za kredite, odnosno, kako se navodi u Planu, “od dana uvođenja eura svi krediti nominirani u kunama i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima, pri čemu će se iznosi iskazani u kunama u kunskim kreditima preračunavati u eure primjenom fiksnog tečaja konverzije”.
Dakle, preračunat će se u eure bez ikakve naknade. No, zanimljivija je priča s kamatama koje u slučaju da su fiksne ostaju iste. Ako je varijabilna, odnosno promjenjiva, onda će “postojeći parametri biti dodatno modificirani, što će biti regulirano zakonom o euru”. Pritom se, navodi se, “financijski položaj dužnika neće smjeti pogoršati, a troškove povezane s eventualnom izmjenom ugovora o kreditu neće snositi klijenti banaka, već će ih snositi banke.”
Ista kamatna stopa?
Novi list je pitao Hrvatsku narodnu banku (HNB) na koji način s obzirom na to kako se promjenjive stope formiraju.
"Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu (koja se sastoji od fiksne marže i promjenjivog dijela koji se oslanja na jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara), u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku.
Pritom će se krovnim zakonom o uvođenju eura osigurati određeni kontinuitet u primjeni parametara, u smislu da će postojeći parametri biti zamijenjeni parametrima koji su im najsličniji, što znači da uvođenjem eura neće doći do automatskog izjednačavanja uvjeta kunskih kredita s uvjetima eurskih kredita koji se nalaze u ponudama banaka. Također, kako je već navedeno, dužnik se neće smjeti naći u nepovoljnijem položaju nego što bi bio da nije došlo do uvođenja eura. Drugim riječima, kamatna stopa ostat će ista ili će se neznatno smanjiti", potvrdili su za Novi list iz HNB-a
Smanjenje fiksne marže
Tako će kunski krediti ugovoreni uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS (nacionalna referentna stopa) bit će zamijenjeni odgovarajućim eurskim NRS-om.
"Kako bi se izbjeglo da nakon takve prilagodbe promjenjivog parametra ukupna kamatna stopa koju plaća dužnik poraste, zakonom će biti propisano da su banke eventualni porast promjenjivog parametra dužne kompenzirati smanjenjem fiksne marže", pojašnjavaju u središnjoj banci.
Tvrde da će prilagodba promjenjivog parametra biti nužna i kod kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu gdje je kao promjenjivi parametar korištena prosječna kamatna stopa na depozite građana u kunama, kao i kod kredita gdje je kao parametar korišten “stari” eurski NRS (koji odražava samo trošak izvora financiranja koji su originalno bili nominirani u eurima, a ne i trošak kunskih izvora koji su konvertirani u eure). Sličan pristup, tumače u HNB-u, odnosi se i na konverziju štednih depozita u kunama. Na dan uvođenja eura kunski depoziti konvertirat će se u eure po fiksnom tečaju konverzije, zaključuju u HNB-u za Novi list.
