Guverner HNB-a, Boris Vujčić, govorio je danas u emisiji HRT-a "Intervju tjedna" o uvođenju eura koje bi prema planu trebalo biti 1. siječnja 2023. godina. Da bi prelazak s kune na euro prošao glatko, kaže da treba napraviti puno posla, što uključuje gospodarstvo, državnu upravu te financijske institucije i banke.
Potvrdio je da se i građani moraju psihički pripremiti, iako misli da se Hrvatima neće biti toliko teško pripremiti na euro. "Čak 80 do 85 posto oročene štednje u euru. Nekako su oni bliže tom euru nego što su bile druge zemlje Europske unije kad su ulazile u eurozonu", rekao je.
Zamjena kovanica i novčanica
"Moramo povući 1,1 milijardu kovanica što je težina 120 ZET-ovih tramvaja, 500 milijuna novčanica što je stup od 50 km ili šest Mount Everesta, moramo to negdje pohraniti, moramo to uništiti poslije i moramo osigurati nove kovanice i novčanice. Također želimo da to prođe na način da se potrošači zaštite da se u trenutku same konverzije ne događa porast cijena kroz zaokruživanje", dodao je Vujčić.
Istaknuo je da je rok za zamjenu kovanica kune tri godine, a za papirnate kune je neograničen. Kovanice planiraju prodati kao sirovinu. Hrvatska će sama kovati kovanice koje će imati nacionalnu stranu, a novčanice su iste za sve zemlje članice eurozone.
Povećanje cijena proizvoda?
Govoreći o pretpostavkama da je neminovno povećanje cijena u trgovinama jer će doći do zaokruživanja prelaskom na euro, Vujčić je rekao da iskustvo drugih pokazuje porast prosječne stope inflacije za 0,24 posto, ali da je to bilo vrlo nejednako ovisno o proizvodu.
"Neki proizvodi tipa kava ili pecivo kad se zaokružuju postotno poskupe više nego bijela tehnika ili auto. Neke stvari su pojeftinile, neke su poskupile, ali bitno je da nemamo nepoštene prakse prema potrošačima gdje bi netko pokušao iskoristiti prelazak na euro na način da ljudi nemaju dojam da je netko značajno povisio cijenu. To se sprečava time da morate iskazati cijene u euru i kunama.
Ako ćete piti kavu pet mjeseci prije u kafiću vidjet ćete cijenu u euru i neće moći 1.1. netko dići toliko cijenu a da vi to ne primijetite. Ako će dići vjerojatno ćete reći hvala doviđenja, neću više kod vas piti kavu, idem negdje drugdje piti kavu", objasnio je.
Otkrio je da će HNB koristiti i druge metode kako bi zaštitili građane, pa namjeravaju ponudit etički kodeks na potpis. "Oni koji to potpišu dobit će naljepnicu etičkog kodeksa.Također, monitoringom, objavljivanjem ako netko ima nefer praksu i pokušava loviti u mutnom u tom trenutku te stvarajući pritisak na sve da se ponašaju na ispravan način. Najbolji način discipliniranja u toj situaciji je da vi ako se ne ponašate na fer način, gubite klijente", smatra Vujčić.
Političko, a ne ekonomsko pitanje
Na pitanje što bi moglo pomaknuti planirani datum prelaska na euro, Vujčić je rekao da je najveći rizik inflacija koja se raširila u zemljama eurozone, ali da su ostali rizici vrlo mali. Istaknuo je da nema nikakvog razloga za odgađanje ulaska u eurozonu nakon što smo ušli u tečajni mehanizam.
Dapače, smatra da bi bilo loše odgađati odluku ulaska u eurozonu, kao i da bi bilo puno bolje da smo prije ušli. Vujčić tvrdi da neke druge zemlje odgađaju ulazak u eurozonu zbog političkog stava prema Europi i nesklonosti značajnijim integracijama.
"To je primjerice Velika Britanija, koja je izašla iz EU, to su Poljska, Mađarska pa i Češka. No to definitivno nije Hrvatska niti većina zemalja. To je kod njih većinom političko pitanje, a ne ekonomsko", rekao je.
Referendum o euru?
Vujčić je objasnio i zašto misli da nije potrebno opet pitati građane vezano za euro. "U trenutku kad smo građane pitali na referendumu onda je potpora za uvođenje eura bila znatno niža nego sada. Sada je na povijesnom maksimumu, 61 posto ljudi podržava uvođenje eura. Po našim anketama je svega 19 posto čvrsto protiv, ostali su za ako im ne bi pao standard odnosno ako im ne porastu cijene više nego plaće. Ta je potpora u Hrvatskoj u ovom trenutku na višoj razini nego što je bilo u novim zemljama koje su uvodile euro.
Nakon uvođenja je porasla podrška euru. U Sloveniji je potpora euru preko 90 posto, a nije bila takva kad se uvodio. Nije bila ni u Litvi ni u Latviji ni u Estoniji, a sada je i tamo blizu 90 posto. Da su se materijalizirale stvari kojima su plašili ljude, da će im pasti životni standard, da će im cijene jako narasti onda danas ti ljudi ne bi podupirali euro, rekao je Vujčić.", dodao je.
Govoreći o minusima na tekućim računima, Vujčić uvjerava građane da se neće dogoditi nikakve bitne promjene, nego da će nakon regulatornih promjena "biti više zaštićeni - bit će bolje informirani o minusima koje imaju, da im se neće moći smanjivati kreditna sposobnost na temelju nečega što im je odobreno, a s čime se nisu složili".
