Hrvatska bi, ako ostvari zacrtani cilj, 1. siječnja 2023. godine mogla napustiti kunu i uvesti euro kao jedino sredstvo plaćanja. No, pojavila se inicijativa za referendum o ulasku u eurozonu, a moguće je da do raspisivanja dođe zbog rasprostranjenog straha građana da će nakon uvođenja eura sve poskupjeti.
Tportal piše kako je još pravno nejasno može li se eventualnim referendumom opozvati odluka koja je donesena još s odlukom o referendumu o pristupanju Hrvatske EU-u.
Plenković nabrojio prednosti, ali građani ipak strepe
Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ponovno naveo prednosti uvođenja eura: nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, kamatne stope će pasti, potaknut će se strana ulaganja, otvorit će se veće mogućnosti na tržištima kapitala… Slijedom toga trebala bi biti otvorena i nova, kvalitetnija radna mjesta, a porasle bi i plaće.
No, građani ipak strepe da će im uvođenjem eura pasti životni standard zbog poskupljenja. Tportal je pobrojio iskustva nekih članica EU-a koje su proteklih godina uvodile euro koja pokazuju da su cijene rasle, ali da je više od njih rasla percepcija poskupljenja, odnsno uvjerenje građana da su proizvodi i usluge postali znatno skuplji nego što doista jesu. Evo primjera o kojima piše tportal.
Slovenija
Slovenija je uvela euro 1. siječnja 2007. godine, a 2008. i 2009. bilježila je inflaciju višu od pet posto. U isto vrijeme percepcija inflacije, tj. osjećaj građana da su cijene porasle iznosio je visokih 80 posto. No ubrzo, od 2010. nadalje inflacija je počela padati i to na niže godišnje vrijednosti u odnosu na vremena prije uvođenja eura, no percepcija inflacije ostala je povišena negdje do 2015., kada se i percepcija i realna stopa inflacije gotovo izjednačuju.
Ipak, u istraživanjima koja je proveo HNB navodi se da su u Sloveniji od uvođenja eura znatno poskupjeli restorani, kafići, popravak obuće, popravak kućanskih aparata, usluge prijevoza te rekreativne i sportske usluge. Ali kada se pogleda šira slika, od uvođenja eura prije 15 godina do danas, cijene su porasle oko 26 posto dok su plaće narasle čak 48 posto.
Slovačka
Dvije godine nakon Slovenije eurozoni pristupa Slovačka. U toj zemlji bilježe se iskustva suprotna Sloveniji – u prve dvije godine nakon uvođenja eura inflacija ostaje stabilna, kao i njena percepcija negdje do 2011., kada realna inflacija ubrzava do pet posto uz 'osjećaj' inflacije za oko 40 posto ispitanih građana.
Sveukupno, od uvođenja eura cijene su narasle 20 posto, a plaće 54 posto, i više nego dovoljno da se prebrodi rast cijena.
Estonija
Estonija je slučaj sličan Sloveniji. Euro je uveden 2011. godine uz nepromijenjenu stopu inflacije iz prijašnjih godina (oko pet posto), no zato je osjeća oko 80 posto stanovništva, što traje sve do 2011. godine, kada dolazi do pada percepcije i stope inflacije.
No cijene nekih proizvoda znatno su porasle, kao što su usluge frizera, cateringa, rekreacije i raznih popravaka. Sveukupno od 2011. cijene su porasle 25 posto, a plaće 74 posto, najviše u društvu 'novih' zemalja koje su uvele zajedničku valutu.
Latvija
Godine 2014. euro uvodi Latvija te u njoj nema nikakvih iznenađenja po pitanju inflacije ili njene percepcije. Od 2014. do 2017. cijene, percepcija inflacije i inflacija rastu od nule do pet posto, a osjećaj poskupljenja primjećuje se u gotovo 40 posto populacije.
Cijene su u posljednjih pet godina porasle deset, a plaće 67 posto. Osim značajnog rasta cijena u frizerskim salonima, restoranima i stomatološkim ambulantama, Letonija bilježi velik rast cijena popravaka kućanskih uređaja.
Litva
Euro je zadnja uvela Litva, 2015. godine, i od tada do danas bruto plaće u toj državi porasle su za 59 posto, a cijene za 10 posto. Percepcija inflacije poslije uvođenja eura strmoglavila se sa 60 posto na nulu, da bi u posljednjim godinama ponovno počela rasti, a stopa inflacije kontinuirano raste.
Od kategorija koje su znatno poskupjele spominju se frizeri, popravci stambenih objekata, kantine, ali se bilježi i značajan rast najamnina stambenog prostora.
