Dok premijer Andrej Plenković i guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić forsiraju uvođenje eura već početkom 2023., nailaze i na kritike iz struke. S njihovim se abicijama ne slaže ni pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta Maruška Vizek. Ona je za N1 ustvrdila da je 2023. godina loša za uvođenje eura, jer naše gospodarstvo na to nije spremno.
“Mi možda ispunjavamo uvjete, zapravo, tek moramo vidjeti ispunjavamo li kriterije konvergencije da bi se euro uopće mogao uvesti. Međutim, stanje našeg gospodarstva, neprovođenje strukturnih reformi, vrlo nizak rast proizvodnosti rada, izostanak vidljive konvergencije dohodaka, izostanak strukturne konvergencije da bi gospodarstvo bili što sličnije onima u eurozoni i vrlo upitna kvaliteta institucija… U ovom trenutku Hrvatska nažalost nije spremna”, smatra Vizek.
Dodaje i kako građani u sve većoj mjeri dižu kredite u kunama. “Udio europskih kredita se smanjio ispod polovice ukupnih kredita i ima tendenciju daljnjeg pada. Imate daljnje razloge, koji su više vezani za političku ekonomiju Europske monetarne unije, ona je duboko nestabilna. Nju ne prati adekvatna politička integracija, prije svega vezana za fiskalne politike i tu će uvijek dolaziti do jako velikog trenja između zemalja članica koje ne žele taj vid integracije i koji su neto davatelji i drugih zemalja, koje su neto primatelji i kojima takav vid dublje fiskalne integracije paše", smatra Vizek.
Neeuropski šokovi
Dodala je i kako su provedene analize usklađenosti Hrvatske i eurozone. Istaknula je da nas mogu zahvatiti "neeuropski šokovi".
“U našoj eurostrategiji je napravljena analiza gdje se mjerila usklađenost Hrvatske i eurozone, baš da se pokaže da je usklađenost tih ciklusa toliko značajna da nema šanse da nas zapadne neka recesija dok je u ostatku EU neka ekspanzija. Međutim, to nikako ne znači da se nama u budućnosti ne može dogoditi tako jedan individualan šok koji se odnosi samo na Hrvatsku i da ostatak EU nije u recesiji. Mi možemo imati neke neeuropske šokove koji nas mogu ciljati jer smo blizu Crne Gore ili BiH. Činjenica da zemlje poput Češke i Slovačke, čiji standard je brže rastao, a Hrvatska ima znatno niži rast bi nam već trebala nešto reći”, opisala je ekonomistkinja.
Upitan porast plaća
Ipak, u slučaju da ne uvedemo euro, postojao bi sve veći tečajni rizik na kunu. “Naša središnja banka nije apsolutno ništa radila da se ta eurizacija smanji, a to se moglo raditi”, istaknula je.
Nakon uvođenja eura u Sloveniji su porasle plaće, no Vizek nije uvjerena da bi se to moglo dogoditi i u Hrvatskoj. “Ja se bih se baš usudila biti tako hrabra i reći da će rasti plaće, jer rast plaća može biti vezan samo za rast proizvodnosti rada, a da bi rasla proizvodnost rada, trebaju nam strukturne reforme. Nije Europska monetarna unija čarobni štapić koji će nam riješiti probleme. Naši realni strukturni problemi, koji su temeljni razlog zbog čega se nalazimo tu gdje se nalazimo, Europska monetarna unija neće riješiti”, zaključila je ekonomistkinja Vizek.
Više koristi nego štete
Ekonomski analitičar Vuk Vuković, pak, tvrdi da svaka država od uvođenja eura ima neke koristi ili štete. "Treba gledati kontekst države, ima nekih zemalja koje nemaju neku korist, neke imaju. Mi ćemo imati više koristi nego štete, a koristi su puno veće s ekonomskog stajališta. Hrvatska ima naprosto nužnost uvođenja eura. Recimo, cijene nekretnina iskazujemo u toj valuti, automobila također, imate 85 posto štednji u eurima i preko 60 posto kredita. U tom smislu smo spremni. Uvođenje će smanjiti i troškove konverzije, no kao i svuda imate dobitnike i gubitnike. Gubitnici bi ovdje trebali biti izvoznici, iako bi prema mojem mišljenju izvoz bilo bolje promatrati kroz kontekst kvalitete, a ne jeftinije cijene", tvrdi Vuković za Index.
Dodaje i da oslonjenost na turizam znači potrebu za eurom, a njegovim bi se uvođenjem mogle lakše privući investicije i olakšati poslovanje. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Josip Tica, pak tvrdi da bi nam uvođenje eura pomoglo u krizama, jer jamči veću potporu europskih središnjih banaka. Poput Vizek, naglasio je slabosti naše ekonomije, ali i otkrio hoće li biti daljnjih poskupljenja.
Restorani, pekarne, frizeri...
"Stalno se priča o inflaciji, istraživači su pokazali da kod uvođenje eura dolazi do jednokratnog porasta u sektoru usluga i to kod stvari koje imaju manji udio u dohotku, stvari koje ne koštaju puno. Ljudi ne primjećuju cijene, pa poduzetnici koriste priliku, odnosno nepažnju kupaca.
Istraživanja su pokazala da su prilikom uvođenja eura poskupljenja bila koncentrirana u restoranima, pekarnama, kao i frizerima. Obrtnici recimo iskoriste priliku kako bi zaokružili cijenu pa dođe do porasta u tim djelatnostima gdje nema iskazanog cjenika za razliku od samoposluga. Puno ljudi se i ne sjeća koliko je platilo perec ili neko pecivo. Upravo zato se uvodi dvostruko iskazivanje cijena, dakle u kunama i eurima, kako bi pratili slijed porasta cijena i lakše se priviknuli", pojasnio je Tica.
