Europska komisija je zbog krize u Agrokoru smanjila procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva s 3,1 na 2,9 posto, dok je za 2017. povećala procjenu s 2,5 na 2,6 posto.
"Ekonomski oporavak trebao bi ostati snažan i široko utemeljen. Problemi s kojima se suočava najveća hrvatska privatna tvrtka utjecat će na rast, ali realni BDP bi trebao rasti za solidnih 2,9 posto ove godine i blago usporiti kasnije. Nezaposlenost bi trebala nastaviti padati, iako po sporijoj stopi jer se sporije smanjuje broj zaposlenost", navodi u novim prognozama Europska komisija.
Komisija navodi da je blagi pad procjene rasta povezan s krizom u najvećoj hrvatskoj tvrtki Agrokoru, koja se suočava s problemom refinanciranja obveze ove godine. Dodaju da bi nastavak rada Agrokora trebao biti osiguran nedavno aktiviranim mjerama o izvanrednoj upravi u poduzećima od sistemske važnosti.
VLADA BIH ZABRINUTA ZBOG AGROKORA: ‘Ugrožene su tisuće radnih mjesta i deseci milijuna eura prihoda’
"Problemi koji su se pojavili u prvom dijelu ove godine mogli bi usporiti potrošnju i posebno investicije te utjecati na povjerenje. Unatoč tim teškoćama, pozitivni trendovi iz 2016. trebali bi se nastaviti", ističe Komisija.
Reforma poreza na osobni dohodak, zajedno s daljnjim povećanjem zaposlenosti i realnih plaća, trebala bi održati ubrzanje privatne potrošnje.
Nakon solidnog skoka u prošloj godini, investicije bi i dalje trebale rasti. Očekuje se da će hrvatske tvrtke povećati svoj udio na izvoznom tržištu, s rastom izvoza roba od više od šest posto.
Čini se da se turistička sezona postupno produljuje i izvan tradiciolnih ljetnih mjeseci, a investicije u tom sektoru se intenziviraju, stoga se očekuje da će izvoz usluga ostati snažan, iako neće dosegnuti rekordne razine rasta iz protekle dvije godine.
‘BALKANSKA CRNA RUPA U KOJU CURE MILIJARDE’: Ugledni Bloomberg rascjepkao slučaj Agrokor na komadiće
Snažna domaća i inozemna potražnja trebale bi ipak podržati rast uvoza iznad izvoza. To bi, zajedno s rastom cijena energije, moglo dovesti do pogoršanja trgovačke bilance u ovoj godini, ističe Komisija.
S druge strane, manje zarade u bankarskom sektoru, zbog postojećih odredbi i mogućih otpisivanja nenaplativih dugova zbog krize u Agrokoru trebali bi poboljšati tradicionalno negativnu bilancu dohotka i ukupni tekući višak, koji bi se trebao povećati na 2,9 posto BDP-a, piše N1.
Sljedeće godine očekuje se usporavanje rasta gospodarstva na 2,6 posto. Očekuje se usporavanje privatne potrošnje na otprilike tri posto, ali bi se trebao ubrzati rast fiksnog kapitala, poduprt snažnim javnim investicijama.
"U cjelini, rast bi trebao ostati snažan i široko utemeljen na oko 2,6 posto", navodi Komisija.
Rast plaća i cijena energije povećat će inflaciju, koja bi mogla dosegnuti 1,6 posto ove godine. Održivi gospodarski rast trebao bi potaknuti stopu zaposlenosti iako po skromnijoj stopi od 2016.
Stopa nezaposlenosti trebala bi se blago smanjiti i pasti ispod 10 posto do kraja 2018. godine, procjenjuje Komisija.
Rizici za ove projekcije su negativniji nego ranije. Predstojeće restruktiriranje Agrokora moglo bi imati učinak prelijevanja na gospodarstvo veći od očekivanog. Neuobičajeno čekanje na kopnenim graničnim prijelazima moglo bi negativno utjecati na turizam, čiji se prihodi procjenjuju na oko 20 posto BDP-a, navodi Komisija.
