Europska unija planira uvesti obvezne oznake pomoću kojih ćete odmah prepoznati zdravu hranu i piće, a u utrci je i hrvatski logo - Živjeti zdravo.

Ideja je da brzo i lako možete odabrati kvalitetne namirnice, a time se i efikasnije boriti protiv problema pretilosti te povezanih bolesti. Doznali smo kako Europa to namjerava provesti.

Domaća sirutka, posni sir, zagorski maslac. Za te proizvode je mini mljekara iz Desinića prva dobila jamstveni žig Živjeti zdravo od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Šest godina poslije, oznaka stoji - u prijevodu, izrazito zdravo i kvalitetno.

''Puno se kupuje naš domaći maslac, uglavnom svi proizvodi su proizvedeni od prirodnog mlijeka na tradicionalan način'', rekla je Kristina Dreta, prodavačica u mljekari. Sada bi taj logo mogao postati jedinstvena oznaka u cijeloj Europskoj uniji.

''Dođite u dućan i vidite na polici zeleni oblačić sa Živjeti zdravo, znajte da je u toj kategoriji ta namirnica zadovoljila najviše standarde'', kazala je voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a, Sanja Musić Milanović. Za sada je Živjeti zdravo jedna od osam oznaka koje se trenutačno na dobrovoljnoj bazi upotrebljavaju u Europi. Primjerice, u Francuskoj na salami, pizzi ili čipsu postoji semafor za kvalitetu - Nutriscore. Najzdravije je zeleno A, najmanja kvaliteta crveno E.

''Istočna Europa u tom smislu nije nešto pretjerano napredovala, ali i mi konja za trku imamo u ovom smislu'', rekla je eurozastupnica Biljana Borzan. Dio kupaca bira pažljivo, ali ne znaju nužno za hrvatsku oznaku na prednjoj strani ambalaže.

''Gledam, ali ovo još nisam vidjela Živjeti zdravo, to sad prvi put vidim'', rekla je Sanda Jendić.

''Jako mi je važno, imam malu djecu pa mi je to bitno zbog sebe i zbog djece'', kazala je Marija Štambuk koja je dodala da i posebno gleda sastojke i rok trajanja.

Uz kupce, cilj je motivirati i proizvođače.

''Očekujemo da će to biti poticaj proizvođačima da mijenjaju formule svoje hrane prema zdravijima'', dodala je Borzan.

A u dnevnom jelovniku Hrvata, sol je jedna od boljki.

''Samo su dvije zemlje u EU lošije od nas. Taj unos se mora barem prepoloviti. Unosimo između 9 i 12 grama dnevno, a preporuka je 4 do 5 grama'', kazala je Darija Vranešić iz Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara.

Očekuje se da će do kraja sljedeće godine Europska komisija izići s najboljim modelom. Do tada svakako, koliko je moguće - živite zdravo.