Sve je veći broj zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj. Proteklih nekoliko dana broj novooboljelih je redovito oko 8000 ili viši, a proteklog je četvrtka postavljen novi rekord s nešto malo iznad 9000 novozaraženih unutar 24 sata.
Stoga je Nacionalni stožer civilne zaštite uveo nešto strože mjere, koje su stupile na snagu s današnjim danom. Smanjen je broj ljudi na javnim i privatnim okupljanjima, čak i u slučaju da imaju covid potvrde. Ograničen je i broj posjetiteljima u muzejima, kinima, na sportskim terenima, a u školama svi, osim đaka od prvog do četvrtog razreda, moraju nositi maske, bez obzira na držanje razmaka. U ugostiteljskim objektima i drugim okupljalištima, poput crkvi, mjere nisu postrožene, ali je najavljen stroži nadzor njihova pridržavanja. Također, Stožer preporuča poslodavcima da organiziraju rad od doma, gdje god je to moguće.
Dva su pitanja ključna oko novih najavljenih mjera. Prvo, jesu li mjere adekvatne s obzirom na broj zaraženih. I drugo, jesu li mjere donesene na vrijeme ili je trebalo reagirati ranije.. Tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana organizirana su okupljanja velikog broja ljudi, koncerti, mise, slavlja… Na dočecima Nove godine diljem zemlje se moglo natiskati i po nekoliko tisuća ljudi na trgove, doduše uz covid potvrde, ali znamo da papir trpi sve.
Uz to, redovita migracija na skijališta diljem Europe bliže se svom kraju, pa se mnogi vraćaju kući s lijepim uspomenama, a možda i zarazom, a da to ni ne znaju. Zbog toga pulmolog iz dnevne bolnice Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Saša Srića smatra da su nove epidemiološke mjere – kozmetičke.
"Naravno da se trebalo prije reagirati. Znali smo što nas čeka. Čak i da se nije pojavio omikron soj, a čim se pojavio, znalo se da će se pojaviti u ostatku svijeta i u Europi, s obzirom na njegovu visoku zaraznost i činjenicu da se brzo širi, mjere su trebale biti donesene ranije. Sad na naplatu dolaze okupljanja i obiteljska slavlja božićnih i novogodišnjih praznika. Očekujemo povratak sa skijanja, tako da ove mjere koje su stupile na snagu od ponoći smatram kozmetičkim mjerama. Više se ne može zaustaviti i spriječiti širenje virusa, može se samo usporiti. Mislim da se istim mjerama moglo djelovati i utjecati na to da brojka zaraženih bude manja, a da ne govorimo o broju hospitaliziranih“, rekao je Srića u razgovoru za Net.hr.
U iščekivanju testiranja
Tko zna kakvu bismo epidemiološku situaciju imali da medicinsko osoblje stigne testirati sve koji im dođu s uputnicom. Naime, građani sa simptomima nalik na covid-19, sve se češće žale da čekaju na testiranje po pet ili više dana. Nekima se od njih simptomi i povuku dok dođu na red za testiranje, pa je pitanje koliko su podaci Stožera precizni.
Situaciju otežava i činjenica da brzi antigenski testovi, kod kojih je rezultat jasan već za 15 minuta, nisu priznati kao epidemiološki dokaz zaraze. To znači da netko tko je dobio pozitivan nalaz na brzom antigenskom testiranju, mora otići na PCR testiranje i čekati još nekoliko dana. O savjesti svakog pojedinca ovisi hoće li, primjerice otići u trgovinu sa simptomima u tih nekoliko dana dok čeka PCR testiranje. No, Ministarstvo zdravstva je najavilo kako će se to mijenjati te kako će se covid potvrda moći dobiti i s brzim antigenskim testom.
Ministar zdravstva Vili Beroš u ponedjeljak je govorio o tome. "Bolest će se moći dokazati i BAT-om. Sutra je sastanak, na uputnicu će se moći raditi brzi testovi. Prilagođavamo način i testiranja i liječenja. Naš zadatak je biti fleksibilan. Potvrde će se izdavati, a one će biti važeće u Republici Hrvatskoj. Nažalost, na području EU, još ne“, poručio je Beroš.
Naš sugovornik kaže kako je dosadašnje stanje, gdje se na testiranje čeka više dana veliki problem te kako je očito na nema dovoljno testova.
"Dobro je napraviti brzi antigenski test, koji ne može biti 100 posto pouzdan, ali očito je da su dogledno vrijeme neće moći svima raditi PCR testovi. Prema tome, mislim da je smisao kompletnog testiranja vrlo teško u potpunosti tehnički izvediva. Što se tiče izdavanja covid potvrda, to će vjerojatno biti problem, ali treba pokušati izbjeći duga čekanja i daljnje širenje virusa koji se sada vrlo naglo i brzo širi. Cilj nam je spriječiti to, tako da bi apsolutno trebalo priznavati pozitivne brze antigenske testove i pribrojavati ih onima koji su PCR pozitivni“, smatra pulmolog.
Omikron će uskoro prevladati
Za epidemiološke brojke, kolike god one bile, najzaslužnija je pojava i rapidno širenje omikron soja. Ta je varijanta virusa, od svoje pojave u Južnoafričkoj Republici sredinom studenog do danas, postala dominantna diljem svijeta, a napose u Europi.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak otkrio je krajem prošlog tjedna koliko se brzo omikron širi. "Mi smo 22.12. u ECDC poslali 1000 uzoraka na testiranje, a imali smo samo tri slučaja omikrona. U prošlom tjednu, odnosno u utorak smo u Zagrebu imali 80 posto omikrona, u Sisačko-moslavačkoj županiji smo imali 16 posto, u Dalmaciji oko 30 posto. Omikron rapidno raste, strahovito se brzo širi i već sad očekujemo da imamo dominaciju omikrona u primorskoj Hrvatskoj i u Zagrebu“, poručio je Capak u petak.
Pulmolog Srića pretpostavlja, prema najnovijim epidemiološkim podacima, da je omikron u Hrvatskoj prisutan u ukupno 30 do 40 posto slučajeva te da je samo pitanje vremena kad će postati dominantan. Ako to bude ubrzo, onda tek koračamo prema vrhuncu petog vala zaraze.
"Taj vrhunac tek slijedi. Mislim da još nismo na vrhuncu. Mi ćemo zasigurno imati, ako ne dođe do pojave novih sojeva, spojeni četvrti i peti val još nekakvih dva mjeseca, što ne znači da će vrhunac doći za dva mjeseca. To možemo očekivati za nekih 15 do 30 dana. Mislim da će se mijenjati brojevi novozaraženih i hospitaliziranih tako da nismo još blizu vrhunca“, rekao je Srića i prokomentirao izrazito tešku epidemiološku situaciju u Dalmaciji, koja je kao i u prethodnim valovima, najteže pogođena.
"S obzirom na to da je u Dalmaciji bilo puno više okupljanja i da je puno manji broj procijepljenog stanovništva, zasigurno da omikron u nekim županijama počinje dominirati. Bilo je pola-pola, odnosno nešto malo više delta soja proteklih dana, ali mislim da se sad taj omjer polako okreće i da će omikron postati dominantni soj nad deltom“, naglasio je.
Hoće li omikron biti zadnji?
Brojni znanstvenici diljem svijeta nadaju se da bi omikron trebao biti posljednji epidemiološki značajan soj. S obzirom na visoku zaraznost, ali i relativno blage simptome, očekuju da bi mutacije mogle dovesti do dodatnog slabljenja virusa SARS-CoV-2. No, Srića upozorava da je takve stvari teško prognozirati.
"Kad bi omikron bio zaista onaj zadnji soj, koji bi uspio dovesti do ogromnog broja zaraženih, uz veliku vjeru i nadu da će biti manje hospitaliziranih i umrlih, ako bi tada došlo do stjecanja kolektivnog imuniteta, iako je o tome teško govoriti s obzirom na brojne mutacije, to bi bilo idealno rješenje. Ali s ovim što imamo u ovom trenutku, to bi bilo teško prognozirati. Hoće li se razvijati novi sojevi teško je u ovom trenutku reći. Već se sad spominju kombinacije, poput spajanja delte i omikrona, no to mnogi znanstvenici pobijaju, odnosno nema nikakvog znanstvenog dokaza“, zaključio je pulmolog Srića dodavši da bi mjere neovisno o sojevima trebale biti strože.
