Hrvatska u nedjelju bira novu ili staru lokalnu vlast, a u svim velikim gradovima sigurno je jedino da nitko od aktualnih gradonačelnika u svojoj fotelji neće ostati. 

Grad pod Marjanom želi voditi 11 kandidata, a tko za to ima najviše šanse? RTL vam ekskluzivno donosi rezultate istraživanja Promocije plus za Split koje analizira Damira Gregoret!

Prvi krug

Iz napete kampanje Splićani će u nedjelju presuditi ali, sudeći prema rezultatima, bit će to tijesna bitka! Zasad najbolje stoji HDZ-ov kandidat Vice Mihanović (23,8 posto) kojeg bira gotovo četvrtina onih koji planiraju izići na birališta. Drugi je izbor kandidat Centra Ivica Puljak s 15,4 posto, a treći bivši gradonačelnik Željko Kerum s 14,5 posto.

SDP-ov kandidat Ante Franić je na 11,2 posto, slijedi Jakov Prkić (8,7 posto), aktualni potpredsjednik Gradskog vijeća, sada kandidat opcija Možemo, Nove ljevice i Pametnog za Split i Dalmaciju. 6,6 posto ima nezavisna Branka Ramljak, bivša povjerenica za Split, dok je Nansi Ivanišević, bivša HDZ-ova ministrica, sada kandidatkinja Domovinskog pokreta na 3,6 posto.

Svi ostali su niže od toga: MOST-ov Ivica Grković (3,5 posto), pa HSLS-ov Zdeslav Benzon (2,2 posto), slijedi Mario Popović (1,7 posto) kao kandidat koalicije oko HSP-a i Suverenista. Splićani prema rezultatima nisu oduševljeni HSS-ovim kandidatom Sinišom Vucom (1,4 posto) koji je prema istraživanju posljednji. S tim da svi kandidati još mogu pokušati motivirati ovih 7,3 posto neodlučnih birača. 

Drugi krug

Očito je da će se o novom gradonačelniku odlučivati u drugom krugu. Prema istraživanju najizglednija opcija u drugom krugu su Vice Mihanović i Ivica Puljak. U tom srazu Mihanović dobiva 42,6 posto, a Puljak 40,3 posto. Izuzetno neizvjesno, prednost Mihanovića unutar je statističke pogreške, s tim da bi neodlučni (8,5 posto) mogli presuditi, a velik je postotak i onih koji bi u ovakvom srazu ostali kod kuće (8,6 posto).

Druga opcija: sraz Vice Mihanovića (46,7 posto) i Željka Keruma (24,2 posto). Tu je prednost HDZ-ova kandidata znatno uvjerljivija. Neodlučnih (9,1 posto) je još više, a čak petina ispitanika na birališta u ovom slučaju ne bi izašla (20 posto). Očito najčešće birači ljevice, a od oni koji bi izišli češće bi glas dali HDZ-ovu kandidatu nego Kerumu.

Treća, prema podacima, najmanje izgledna opcija je sraz HDZ-ova Vice Mihanovića i SDP-ova kandidata Ante Franića. Mihanović dobiva 44,1 posto, a Franić 33 posto! Ponovno Mihanović ima veće šanse. Neodlučnih je 10,7 posto, a onih koji neće glasati u drugom krugu 12,3 posto. 

I posljednja, doduše, teoretska opcija. Ivica Puljak (47,2 posto) iz Centra i Željko Kerum (32,8 posto) iz HGS-a. U tom srazu kandidat Centra znatno bolje stoji od bivšeg gradonačelnika Keruma. Neodlučnih je 8,3 posto, a neće glasati 11,7 posto. 

Gradsko vijeće

Karte se nešto drugačije slažu po pitanju lista za Gradsko vijeće. Lista HDZ-a stoji nešto bolje od njihova kandidata - 27,3 posto. Gotovo dvostruko manje ima lista SDP-HSU 15,6 posto. Slijedi lista koalicije oko platforme Možemo, Nove ljevice i Pametno za Split i Dalmaciju - 10,7 posto. HGS je na 9,2 posto, a lista Centra stoji dosta lošije od kandidata - 7,9 posto.

Prag prelazi MOST s 5,8 posto, a na rubu je Lista grupe birača Tomislava Mamića (4,9 posto) koji podržava Branku Ramljak. Još dalje je lista Domovinskog pokreta (4,2 posto), koalicija HSP-Hrvatski suverenisti-HKS i Hrast imaju 1,5 posto, HSLS 1,4 posto, a HSS 1,1 posto. Ostalih je 1,6 posto, a neodlučnih je nezanemarivih 9 posto. 

Sutra objavljujemo istraživanje za Rijeku

Svi ovi podaci pokazuju preferencije Splićana 8. i 9. svibnja, puno toga se može promijeniti do izbornog dana, a kampanja će u ovom posljednjem tjednu, bez dvojbi, biti na vrhuncu. Upravo najizglednije kandidate večeras će, ovdje u studiju, sučeliti Adrian De Vrgna.

Sutra nastavljamo ciklus predizbornih istraživanja i to za grad Rijeku nakon čega u studiju i sučeljavamo najizglednije kandidate.

NAPOMENA: Istraživanje je za RTL ekskluzivno provela agencija Promocija plus na uzorku od 600 ispitanika 8. i 9. svibnja 2021. godine. Standardna greška uzorka je +/- 3, 99 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.