U redovnom mjesečnom istraživanju CRO Demoskop, RTL Danas donosi nekoliko zanimljivih nalaza o preferencijama političkih stranaka, percepciji političara i drugim odnosima u političkoj areni. Koja bi stranka pobijedila da su danas izbori, kako građani vide vodeće hrvatske političare, kome pada popularnost, a kome raste - donosi i analizira Damira Gregoret. 

HDZ nastavlja negativni trend

Novi CRO Demoskop donio nam je neka iznenađenja u poretku stranaka. Treća snaga, ispred MOST-a i raspadnutog Živog zida i dalje je nezavisna lista Mislava Kolakušića dok HDZ ostaje vodeća stranka koju bira nešto više od četvrtine ispitanika. (25,5 posto u odnosu na 26,5 posto u lipnju). Njihov negativni trend nastavlja se i ovoga mjeseca.

Kontinuirano, u proteklih pola godine HDZ bilježi pad. U odnosu na lipanj pali su za postotni poen. Slučaj HDZ-ova političkog tajnika i ministra u Vladi sigurno je imao utjecaja.

Na krilima rezultata EU izbora SDP nastavlja rasti i treći mjesec zaredom. Sada ih bira 21,5 posto ispitanika (prema 20,4 posto u lipnju). Ovo je najbolji rezultat SDP-a u proteklih godinu dana.

Lista bivšega suca Mislava Kolakušića uživa 7,2 posto potpore, nešto više od prošlog mjeseca kada se prvi put pokazala trećom opcijom među biračima (7 posto početkom lipnja). Svjetonazorski, znatno češće njegovu listu biraju ispitanici koji se svrstavaju na desnicu ili desni centar. Most, koji je podbacio na EU izborima i ostao bez mandata, nešto raste pa je s potporom od 4,7 posto preskočio Živi zid (u lipnju 4 posto).

Živi zid tone još dublje

Nakon nevjerojatnog javnog iznošenja stranačkog prljavog rublja i napuštanja stranke Živi zid nastavlja padati i sada je na 4,3 posto (pad s prošlomjesečnih 5,4 posto). Jednaku potporu ima i stranka Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koja je zadržala istu potporu kao i prošlog mjeseca (4,3 posto). Rastu HSS i HNS. Obje su stranke iznad tri posto, a HNS je poene skupio na javnoj prozivci ministra Kuščevića, iako su i dalje s njim u koaliciji i Vladi. HSS je na 3,3 posto (u odnosu na lipanjskih 3,1), a HNS na 3,2 posto (2,9 posto u lipnju). 

Ostale su stranke ispod 2 posto. HRAST raste na 1,9 posto (u odnosu na 1,4 iz lipnja), a stranka Ruže Tomašić pada s lipanjskih 2,2 posto na 1,7 posto. Zajedno bi se kao Suverenisti mogli približiti pragu. Ostalih je 3,4 posto, a ima i neodlučnih - gotovo 12 posto. 

Najslabiji rezultat za predsjednicu

Promjena ima i kada je u pitanju popularnost, odnosno nepopularnost političara. Aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja čeka sa službenom kandidaturom za drugi mandat na Pantovčaku, i dalje je prvi izbor najpozitivnije političarke. No bilježi pad od tri postotna poena u odnosu na lipanj (15,3 posto), a sadašnjih 12,2 posto najslabiji je rezultat Grabar-Kitarović u posljednje dvije godine.

Blago pada i premijer Andrej Plenković, ali je i dalje na drugom mjestu (11,1 posto u srpnju u odnosu na 11,5 posto u lipnju). Kandidatura za Pantovčak Zorana Milanovića dovela je na treće mjesto, ali vidimo da s potporom od 5,9 posto kaska i za predsjednicom i za premijerom (3,8 posto u lipnju).

Ivanu Pernaru, koji je napustio Živi zid i namjerava privući birače svojom strankom, znatno je narastao rejting – 4 posto ispitanika njega bira kao najpozitivnijeg političara (prema 1,4 posto u lipnju).

Bivši sudac i više nego ambiciozni političar Mislav Kolakušić na sličnoj je razini kao u lipnju (3,7 posto prema 3,6 posto u lipnju), baš kao i šef SDP-a Davor Bernardić (2,8 posto). Zlatka Hasanbegovića i Ružu Tomašić bira nešto više od 2 posto ispitanika (po 2,2 posto).

A u top deset našao se i ministar financija Zdravko Marić (2 posto), ali i službeni kandidat za Pantovčak Miroslav Škoro, no on je najpozitivniji za 1,7 posto birača. A 'Nitko' je i dalje najčešći odgovor. Da baš nitko od političara nije pozitivan, smatra više od petine ispitanika.

Premijer čvrsto na prvome mjestu najnegativnijih političara

Na ljestvici najnegativnijih prvi je premijer Andrej Plenković (21 posto u odnosu na 22,8 posto iz lipnja). Slučaj s nekretninama, imovinom i poučci kako do njih doći, doveli su prvi put Lovru Kuščevića u vrh ove ljestvice (8,3 posto).Iako je treći najpozitivniji, Zoran Milanović očito i dalje dijeli ispitanike pa je na istoj poziciji i na ovoj ljestvici (7,3 posto prema lipanjskih 0,7 posto). Narastao mu je postotak negativnog doživljaja u odnosu na lipanj. Tu je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić s 4,5 posto (u odnosu na 4,9 posto u lipnju). 

Baš kao i Ivan Vilibor Sinčić, i dalje čelnik urušenoga Živog zida (3,2 posto prema 2,9 posto u lipnju). Nešto manje birača negativno ocjenjuje Milorada Pupovca (3,1 posto), aktualnu predsjednicu (2,5 posto) i Davora Bernardića (2,4 posto), ali i dalje su u top deset najnegativnijih. 

Tu su i Milijan Brkić (2 posto) i Goran Marić (1,8 posto)  koji je ovoga tjedna i premijeru morao objašnjavati imovinske odnose. 13,3 posto ispitanika smatra da su svi političari negativni. Zanimljivo je i kako među prvih 10 najnegativnijih hrvatskih političara pet je iz HDZ-a, dva iz koalicijskih partnera na vlasti, a tri iz oporbe (od toga dva iz SDP-a).

Nema petica ni četvorki

Prije odlaska na ljetni odmor građani nisu naklonjeni Vladi, Pantovčaku i Saboru. Ne bi baš pali, ali nema ni petica, a ni četvorki.

Najvišu ocjenu, čistu trojku, građani daju radu Ureda Predsjednice, ali u odnosu na lipanj petica je manje, pa je i ova prosječna ocjena nešto slabija. Prema biračkom tijelu HDZ-ovci je najbolje ocjenjuju i to s: vrlo dobar (4). Blagi pad bilježi i Vlada, a ocjena ostaje: dovoljan (2).

Prema biračkom tijelu HDZ-ovci daju najbolje ocjene, ali rad koalicijske Vlade ocjenjuju s dobar (3). Sabor ostaje tradicionalno najlošije ocijenjen, mršava dvojka, ali uoči skorašnje ljetne stanke čak nešto i podebljana.

Najvažnije teme mjeseca

Slučaj s imovinom ministra Kuščevića najvažnija je tema u posljednjih mjesec dana za 23,5 posto hrvatskih građana, dok su problemi u brodogradilištima i dalje pri vrhu najvažnijih događaja, ovaj mjesec s 19,6 posto izbora. Dvije nominacije kandidatura za izbore za predsjednika Republike (Z. Milanović i M. Škoro) treći su izbor za temu mjeseca (11 posto).

Još su dvije teme zabilježile nešto češći izbor – predaja prikupljenih potpisa za Referendum o mirovinama (8,2 posto) i izbor Marije Burić Pejčinović za tajnicu Vijeća Europe ( 7,4 posto). Slijede problemi s nedostatkom radne snage, povećane uvozne kvote  (5,4 posto) te sportski uspjesi hrvatskih sportaša (4,3 posto).

Sukobi u Živom zidu, Mostu i HDZ-u su najvažnija tema za 3,7 posto građana, dok je napad na sezonske radnike u Supetru na Braču i reakcija gradonačelnice Marković, kao i vijest o rastu BDP-a, uz poboljšani kreditni rejting zemlje, najvažnija tema za po 3 posto građana.

Slučaj s imovinom ministra Gorana Marića izbor je za 2,2 građana, a prosvjed u Čakovcu zbog romskih prijestupnika te sukob HDZ-a i Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa bilježe izbor od po 2 posto. Svi ostali događaji bilježe izbor manji od 2 posto.

Rezultate istraživanja CRO Demoskop za lipanj pročitajte OVDJE!

Napomena:

Istraživanje se provodi početkom mjeseca od 1. do 5. srpnja 2019. na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu sociodemografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±2,77 % (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1 %) uz razinu pouzdanosti od 95 %.