“Ovo nije reforma nego interventni zahvati u dijelove sustava koji dugoročno neće rezultirati materijalnim promjenama”, kazao je za N1 ekonomski stručnjak Andrej Grubišić komentirajući paket prijedloga izmjena zakona za unaprjeđenje II. i III. mirovinskoga stupa, pitanje tzv. 13. mirovine te prijedlog izmjena Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe.
Objašnjava da bi za dvostruko povećanje mirovina danas trebalo preko polovice plaća izdvojiti u I. mirovinski stup, a danas izdvajamo 15 posto.
”Kad bi preko noći htjeli imati kupovnu moć mirovine koja je duplo veća, ispada da biste morali opteretiti bruto plaću sa 60 posto. To je politički moguće, ali ekonomski teško. Morali biste imati duplo veći broj ljudi koji radi ili uduplati produktivnost rada uz postojeći broj ljudi koji rade. To zahtijeva ogromne reforme… Vidi se da se vrtite u krug i najbliže stvarnosti da mirovine kroz 15 ili 20 godina budu veće je da se u većoj mjeri krene privatno investirati”, objašnjava Grubišić.
Privatna mirovinska štednja kao budućnost
Grubišić kaže kako je on za jačanje privatne mirovinske štednje, ali upozorava da je ne treba miješati s drugim mirovinskim stupom. “To ne znači da morate nužno uplaćivati u postojeći OMF”, objašnjava.
“Ono što smatram da bi bilo korisno, trebali bismo kroz narednih 20 godina manje uplaćivati u prvi stup, a više u privatne mirovinske sheme”, te dodaje da takve sheme u Hrvatskoj nema niti se o takvom nečem razmišlja.
“Barem 10 posto državne potrošnje je pretjerano”, upozorava i dodaje da se “uštede mogu napraviti, ali to bi bila politička odluka koju nitko ne želi donijeti”.
Uplate u drugi mirovinski stup, govori Grubišić, morale bi biti bezuvjetno nasljedne. “Jedan od krucijalnih problema je političko obećanje. Vi kad izlazite iz OMF-a sučeljava vas se s ekonomskom istinom, ona se natječe s političkim obećanjima. Bilo koji ministar može reći da će isplaćivati sto kuna više nego što dobijete po obračunu. Koja je svrha privatne štednje ako netko može dekretom odlučiti da će vam isplaćivati više? I finalna stvar, u javnom diskursu se jako malo priča o mirovinskim osiguravajućim društvima”, upozorava.
“Odluka o tome kakav će biti mirovinski sustav je politička odluka s nevjerojatnim ekonomskim reperkusijama. Sustav za koji smatram da bi bio pravedan je onaj koji određuje mirovinu s ekonomskim parametrima, a ne dekretom političara”, govori.
Sadašnji mirovinski sustav
“Način koji je sada postavljen je najmanje štetan za one koji imaju najviše”, odgovara na pitanje je li hrvatski mirovinski sustav pravedan. Kaže i kako se ovaj sustav često reprezentira kao sustav solidarnosti, ali poručuje da to nije solidarnost, nego socijalizam, a to su dvije različite stvari.
POGLEDAJTE VIDEO: Plenković najavio novi paket mjera: 'Donijet će ga 14. rujna. Građani se ne moraj brinuti?
Grubišić kaže kako sustav u kojem 80 posto umirovljenika jedva i teško preživljava nije idealan i da on “ne vidi nikakvu političku opciju koja sitnim intervencijama može promijeniti ekonomsku realnost”.
“To je kao sadnja drveta. Ako želite visoko drvo s puno hlada, trebate ga zasaditi što prije”, govori te dodaje da se ekonomija stvara na dugi rok i ne treba se zamarati kvartalima i rokovima od jedne godine.
Sredstvima bi, kaže, trebalo moći raspolagati i tijekom vremena štednje, barem u situacijama u kojima bi ljudi trebali imati pristup svojoj privatnoj mirovini. “Što će vam štednja za mirovinu ako ne možete to koristiti da napravite nešto korisno i dobro za sebe u tom trenutku”, zaključuje Grubišić.
