"Činjenica da sam četrdeset i neki po primanjima u Ministarstvu, to nije normalno", poručio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nakon što se stvorila fama oko podizanja dužnosničkih plaća.
Prema imovinskoj kartici, Butković kao ministar mjesečno zarađuje 2760,93 eura neto, ali po svemu sudeći, ne još zadugo. Prođe li prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave, povišice stižu ne samo ministrima, nego i saborskim zastupnicima. Najviše bi trebali profitirati predsjednik i premijer čije će plaće, nagađa se, skočiti iznad 5.000 eura neto.
Da je takvo što bilo neizbježno, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny koji procjenjuje da najavljeni rast dužnosničkih plaća neće imati znatniji utjecaj na državni proračun budući da povišice idu manjem broju ljudi. Kad se zbroje zastupnici, ministri i drugi iz Ureda Vlade, Ureda predsjednika i Ureda predsjednika Sabora, ukupno ih je tristotinjak. 300-tinjak.
'Ne može ministar imati manju plaću od ravnatelja osnovne škole'
"Ako gledamo Europsku monetarnu uniju u cjelini, čija je Hrvatska članica, plaće se korigiraju prema razini produktivnosti pa tako i političkim dužnosnicima moraju rasti. Koliko god to dijelu hrvatske javnosti bilo neprihvatljivo i koliko god mi imali prigovora na njihov rad, mora ići u tom smjeru. Nemoguće je da u drugim zemljama, recimo u susjednoj Sloveniji, državni dužnosnici imaju značajno veće plaće nego u Hrvatskoj", smatra Novotny, navodeći da se u ovoj priči treba sagledati šira slika. Podsjeća na snažnu inflaciju u Hrvatskoj, dodajući da je neprimjereno da jedan ministar ima manju plaću od ravnatelja jedne osnovne škole u, primjerice, Virovitici.
Ministri u Hrvatskoj dosad su imali oko 2,2 puta veću plaću od prosječne državne plaće. Za usporedbu, plaće slovenskih ministara bile su 1,6 puta veće od prosječne države plaće, a u susjednoj Bosni i Hercegovini 2,7 puta veće. Osnovnica dužnosničkih plaća kod nas nije rasla od 2014. pa bi najavljene povišice mogle biti značajne, što je potvrdio i čelnik Domovinskog pokreta Ivan Penava otkrivši da se na sastancima spominjalo povećanje od 70 posto ili više. Konačna odluka mogla bi biti donesena krajem srpnja ili u kolovozu, a bila bi vidljiva već na plaći u kolovozu.
"Nije postotak rasta bitan, nego je bitno da se usklade razine plaća. Mislim da je ovaj prijedlog razuman i nije pretjeran", kaže Novotny. "Ne radi se o velikom krugu ljudi. U državnim su poduzećima plaće više tako da je neminovno bilo da dođe do ovog rasta. A to nema ekonomske učinke jer zahvaća mali broj ljudi - saborske zastupnike, članove Vlade, državne dužnosnike u ministarstvima i državne tajnike", podsjeća.
Rast od 70 posto? 'Nije pretjerano'
Predsjednik republike ima najveći koeficijent - nije se mijenjao od predsjedničkog sustava i Franje Tuđmana. Prema izračunima koji su počeli kolati u medijima, Milanoviću i Plenkoviću plaća bi mogla skočiti za 2.000 eura. "Mala primanja" još je u studenom 2022. kritizirao ministar financija Marko Primorac, poručivši da plaće državnih dužnosnika nisu privlačne kvalitetnom kadru da bi se bavili ovim poslom.
Građani nisu najbolje prihvatili vijesti o povišicama. To i ne čudi kad prosječna plaća u Hrvatskoj iznosi 1.324 eura, a u praksi polovica zaposlenih radi za manje od 1.122 eura, koliko je iznosila medijalna plaća u svibnju.
Novotny ipak smatra da ovu priču ne treba politizirati.
"Ako idete populističkom logikom da ih se ne smije nagraditi, to je relikt iz prošlosti, iz nekog vremena socijalizma gdje se vjerovalo da bi političari trebali imati niže plaće od radnika u građevinskim firmama. To je besmislica. Političari jesu svojevrsna elita u svakom društvu, nažalost vrlo često dominanta u mnogim političkim sustavima, a u ovom trenutku ih doista treba izjednačiti, prije svega sa zaposlenicima u javnom i državnom sektoru u cjelini", kaže Novotny.
Ističe kako se i sam zalagao za "fer primanja" državnih dužnosnika. "Na stranu pitanje što mi očekujemo kao građani od takvih činovnika, dužnosnika", dodaje.
Saborski zastupnici su, dodaje, posebna skupina zato što su izabrani demokratskim procesom. Od njih očekujemo demokratsko ponašanje i donošenje odluka koje su u korist većine građana Republike Hrvatske. Od izvršne vlasti, ipak, očekujemo više.
"U britanskom parlamentu, primjerice, dom lordova uopće ne dolazi na sjednice i ne dobivaju naknade. Bitni su kao institucija, a tako je i kod nas. Sabor je bitan kao institucija, bez obzira dolaze li zstupnici na saborske sjednice i bili aktivni ili ne. A ministri su važni jer donose odluke koje nama građanima itekako znače", poručuje.
POGLEDAJTE VIDEO: Penava prvi put otkrio za koliko će rasti plaće dužnosnicima. Mogli biste se šokirati!
