Od razornog potresa na Baniji prošlo je osam mjeseci, a od zagrebačkog proljetnog potresa godina i pet mjeseci. Obnova i Banije i Zagreba debelo kasni, a Vlada se pak, nezadovoljna brzinom obnove, ovih dana odlučila ići u izmjene Zakona o obnovi.
Ekonomist Zoran Aralica za N1 je komentirao obnovu na Baniji nakon potresa, istaknuvši da je "u ovom trenutku politika priznala da je dovedena pred zid i da treba mijenjati ponašanje".
Aralica smatra da su od početka trebali biti uspostavljeni izvještaji o revitalizaciji te bi politika, u tom slučaju, možda ranije uvidjela sporost obnove. “Ovako se nekako politički upravljalo tom situacijom. Sad imamo situaciju takvu kakva je – treba brzo djelovati", dodao je.
O porastu BDP-a
BDP je u drugom tromjesečju ove godine porastao za rekordnih 16,1 posto u usporedbi s prošlim kvartalom.
“Sugerirao bih da se pogleda to izvješće u kojem se jasno govori što je to što je povuklo taj rast. Iz tih odrednica, odnosno činjenica treba vući nekakve zaključke. Prvo će vam reći tamo da je rasla osobna potrošnja, zatim izvoz, a tek na trećem mjestu će vam reći da je tome u jednoj određenoj mjeri tome doprinosio turizam”, poručio je Aralica.
Ekonomist je istaknuo i da je proizvodno-tehnološka orijentacija društva u Hrvatskoj zanemarena. “O tome se šuti 30 godina, smatra se normalnim da se gube radna mjesta u industriji, da odlaze ljudi preko granice… Tu politika ima vrlo jaki alibi.
Devedesetih godina bila je dominantna trgovačka šleper ekonomija, a kasnije od 2015. trčala je za fascinacijom za nekakvim turizmom koji će nam donositi neke rekordne stope rasta”, rekao je Aralica.
“Naša globalna pozivija od 80-ih godina do danas je značajno oslabljena. Bez jačanja proizvodno-tehnološke orijentacije nema nikakvog pomaka prema prosječnom standardu Europe", dodao je Aralica, zaključivši kako nije pesimist, ali "postoje dokazi da je drugačije moguće".
