U Hrvatskoj inflacija raste i sve poskupljuje, a ekonomist Željko Lovrinčević nije optimist. U razgovoru za tportal kazao je kako smatra da je inflacija u Hrvatskoj viša nego što je službeno iskazana te da će centralne banke ponovno zakasniti s podizanjem ključnih kamatnih stopa u borbi protiv rasta cijena.
“Efekt poreza na dohodak u Hrvatskoj je oko šest posto, a zbog strukture uzoraka i potrošačkih preferencija inflacija bi kod nas mogla biti i viša od kompletnog poreza na dohodak. Imamo inflacijsko oporezivanje i to u prvim trenucima godi Ministarstvu financija jer širi poreznu osnovicu. No u drugom krugu svi oni koji primaju plaću iz proračuna, socijala i ostali počinju tražiti zaštitu od inflacije”, kazao je.
'Bankari kao i ovisnici kažu - još samo ovaj put'
Inflacijska očekivanja se ukorjenjuju, a kamatne stope globalno će porasti tek kad se inflacijska očekivanja ukorijene u nekoj od zemalja s globalno jakom valutom. Prva na potezu, smatra Lovrinčević, mogla bi biti Velika Britanija te tamošnja Bank of England. No i središnje banke stjerane su u kut zbog ogromnih količina javnog duga, posebice ECB zbog visokog duga pojedinih članica.
“Do posljednjeg trenutka tolerirat će se što je viša moguća inflacija. Ekonomska povijest pokazuje da toleriranje takve inflacije vodi do još težih posljedica po zdravlje ekonomije. Bankari, kao i ovisnici, uvijek kažu – još samo ovaj put, ovaj put je drugačije. Ali praksa pokazuje da je uvijek isto i da središnje banke zakasne s takvim stvarima pa padnemo u stagflaciju i imamo izgubljeno desetljeće”, smatra Lovrinčević.
'Ako budemo pametni, pomazit će nas sreća'
Dok posljednjih tjedana slušamo o energetskoj krizi, lancima dobave i inflaciji, Lovrinčević glavnim temama, koje će diktirati trendove, smatra pandemiju koronavirusa, jer se pokazao otpornijim nego što se to mislilo, te veliku europsku zelenu tranziciju. Što se tiče Hrvatske, Lovrinčević misli da će nas ovoga puta pomaziti sreća, ali samo ako budemo dovoljno pametni.
“Stojimo relativno dobro jer ćemo do početka rasta kamata zamijeniti kompletan dugoročan dug vrijednosnim papirima s niskim kamatama. Zamijenit ćemo oko 80 posto duga u razdoblju superniskih kamata pa neće biti pritiska na javne financije, a on će se pojavljivati s velikim odmakom ako usvojimo euro i ako dođe do velike krize eura zbog drugih prezaduženih zemalja”, kaže.
Jedan problem vodi do slabijeg gospodarskog rasta
Napominje i da su pred nama tri, četiri komotnije godine po pitanju javnog duga, ali i realni problemi poput ispuhivanja napuhanog balona na tržištu nekretnina, što bi moglo dovesti do slabog gospodarskog rasta.
‘Ta ispuhivanja idu kroz bilance banaka i dovest će do gubitaka u financijskom sektoru. Sve u svemu, jaz između bogatih i siromašnih produbit će se. Svi s fiksnim primanjima loše prolaze u inflacijskom okruženju. Morat će se otvoriti i tema poreznih prihoda i vraćanja ogromnog duga u Europi. Britanci su već odustali od indeksiranja mirovina s plaćama i inflacijom, ostali su samo na indeksiranju s inflacijom. Hrvatska nema značajnog oporezivanja imovine i kapitala pa će se i kod nas širiti jaz i jačati osjećaj nepravde. Čeka to cijelu istočnu Europu, jer Zapad značajnije oporezuje kapital i imovinu’, kazao je Lovrinčević u razgovoru za tportal.
