Zvona na uzbunu zbog inflacije čuju se ne samo u Europi, već i s one strane Atlantika. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježena je mjesečna inflacija od 6,8 posto, što je najviše od velike naftne krize s početka osamdesetih.
Inflaciju je u velikoj mjeri generirao rast cijena energije i hrane u svjetskoj ekonomiji koja je dodatno uzdrmana pandemijom koronavirusa. U Njemačkoj je tako inflacija u studenome iznosila 5,2 posto (najviše od 1992. godine), Engleska je banka dala procjenu da će inflacija prijeći pet posto.
U Hrvatskoj je dosad zabilježena stopa od 3,8 posto. Još uvijek je neizvjesno hoće li se stanje vratiti u normalu kada se lanci opskrbe obnove, a cijene prestanu rasti ili nas čeka rast inflacije kakav je Hrvatska iskusila već u prvoj polovici devedesetih kada je novac na mjesečnoj bazi gubio 30 posto svoje vrijednosti.
'Građani su naučili puno toga tijekom posljednje krize'
Prof. dr. Ljubo Jurčić za Slobodnu Dalmaciju govorio je kako se najbolje pripremiti za crni scenarij i zaštititi od "sudara" s inflacijom. Govoreći o ulaganju novca kako on ne bi izgubio na vrijednosti, Jurčić je kazao da je najbolje ulagati u realne stvari, "što su naši građani naučili tijekom posljednje krize, kada su 2009. i 2010. izgubili velike svote jer su ulagali na burzi".
"Tada su shvatili da se ne isplati ulagati u 'papire', nego u nekretnine, jer njihova vrijednost zbog krize može nešto pasti, ali se i brzo vrati. Zato se sada ponašaju kao da slijede upute iz udžbenika ekonomije: ne stavljaju sva jaja u istu košaru. I ulažu u kupnju nekretnina svjesni da one čuvaju vrijednost i u situaciji inflacije", istaknuo je poznati hrvatski ekonomist.
Međutim, dodao je kako postoji jedan važan uvjet - nužno je kupiti nekretninu koja se, krenu li stvari po zlu, brzo može prodati ako vam zatreba gotovina. "Nekretnina mora biti likvidna. Ako se kupuje nešto jeftino, a sutra se vrlo teško može prodati, onda to nije dobar posao. Nekretnina se mora moći brzo pretvoriti u novac", istaknuo je Jurčić.
Stvaranje zaliha
Građani koji imaju manju ušteđevinu, govori Jurčić, orijentirat će se na stvaranje zaliha.
"Ljudi na selu su naučili da, kada izbije kriza, oni naprave zalihe brašna, šećera, ulja, nabave škrinju, ubace unutra svinjske polovice i inflacija im u idućih šest mjeseci ili godinu dana ništa ne može. To se u ekonomiji zove povremena potrošnja. Zalihe im pomognu da ne osjete krizu, dok se situacija s inflacijom ne smiri", kazao je Jurčić.
"Svjestan sam da će to nekima zvučati blesavo, ali nemojmo zaboraviti da krize na selu nema. Kad dođe duboka kriza, važno je imati hrane, energiju i lijekove. A na selu je uvijek bilo barem hrane, i ljudi iz gradova su u najvećim krizama dolazili na selo kupovati hranu", podsjetio je Jurčić.
'U situaciji inflacije bolje je imati euro, kuna je rizik'
Komentirao je potom što s eurima i treba li ih "vaditi iz čarapa" ako stisne inflacija.
"Euro će sačuvati svoju vrijednost. Euro je jednostavno puno jača valuta od kune. U situaciji inflacije bolje je imati euro, dok je kuna rizik. Cijene u eurima neće ići puno gore. Američka inflacija neće puno pogoditi euro. Na njega može utjecati pandemija i cijena energenata. U europskoj košarici na energiju otpada 10 posto. Ako je cijena energije narasla za 25 posto, onda je to generiralo inflaciju od dva i pol posto", smatra Jurčić.
Na kraju je poručio da su cijene energenata u Hrvatskoj narasle za 15 posto, no da nas je u ovom valu od većih udara sačuvala "blokada" cijena na nekoj razini.
