Novi soj omikron, inflacija, rast kamata, propast kineskog diva Evergrandea, kriza oko Tajvana, daljnji negativan utjecaj Brexita, nova kriza eurozone, rast cijena hrane - sve su to rizici koji prijete svjetskoj ekonomiji u 2022. godini, piše Bloomberg.
Od početka pandemije koronavirusa u prvom tromjesečju prošle godine ključna riječ u svim predviđanjima na svim poljima je neizvjesnost. Kao u zdravstvu, tako je i u ekonomiji teško reći što će se dogoditi jer nitko ne može predvidjeti kako će se kretati pandemija.
U 2020. godini ona je svjetsku ekonomiju bacila na koljena, dok je u 2021. zabilježen određen rast, no uz njega je stigla i inflacija, a još jedan veliki problem je usporavanje dobavnih pravaca zbog čega su police mnogih trgovina ostale prazne.
Omikron i mogući novi lockdowni
Još je prerano dati konačnu ocjenu o novom soju korone - omikronu. Kako sada stoje stvari, on je zarazniji od svojih prethodnika, ali moglo bi se pokazati i da je manje smrtonosan. Ako se to pokaže točnim, svjetska ekonomija bi se mogla vratiti na "normalno" kakvo je bilo prije pandemije. Lockdowni ili zatvaranja snažno su pogodili ekonomije zbog pada gospodarske aktivnosti. Ako ih ne bude, u 2022. možemo očekivati veću potrošnju i rast. Bloomberg smatra da bi redistribucija potrošnje mogla povećati procjenu rasta s 4,7 posto na 5,1 posto.
No, sve može krenuti i u drugom smjeru. Pojava zaraznijeg i smrtonosnijeg soja sigurno će se negativno odraziti i na svjetsku ekonomiju. Čak i tromjesečni povratak na najteže mjere, smjer u kojem je već krenula Velika Britanija, moglo bi globalni rast u 2022. godini spustiti na 4,2 posto.
U tom bi scenariju potražnja bila slabija, a problemi s ponudom bi se nastavili, dok bi radnici i dalje bili bez posla, a nastavio bi se i kaos u dostavi proizvoda. Ovog mjeseca kineski grad Ningbo, u kojem se nalazi jedna od najvećih svjetskih luka, bio je u lockdownu, što nije dobar pokazatelj za 2022. godinu.
Inflacija prijeti
Početkom 2021. godine, američko previđanje je bila inflacija od 2 posto. Umjesto toga, dogodila se ona od 7 posto. Bloomberg predviđa da je inflacija sada na vrhuncu te će u narednoj godini padati i do početka 2023. će doći na razine prije početka njezina rasta početkom 2021. godine. No, i tu ističu da bi na inflaciju snažno mogao utjecati novi soj omikron, dodatni rast plaća, koje u SAD-u već rastu, dok bi tenzije između Rusije i Ukrajine mogle dovesti do dodatnog rasta cijena plina. Uz to, klimatske promjene donose ekstremnije vremenske prilike zbog čega bi i cijene hrane dodatno mogle porasti.
No, ne vode svi problemi do rasta cijena, nego bi zbog nekih okolnosti mogle i padati. Opasniji soj virusa mogao bi ponovno zaustaviti putnički promet i dovesti do nižih cijena nafte. Najveći strah je da bi kombinacija ovih utjecaja mogla dovesti do stagflacije što će centralne banke mnogih država dovesti u probleme. Podsjetimo, stagflacija je fenomen u kojem cijene rastu u vrijeme dok je stopa rasta vrlo niska ili čak negativna.
Rast kamatnih stopa
Kao jedna od velikih opasnosti za svjetsku ekonomiju navodi se povećanje povijesno niskih kamatnih stopa koje određuju centralne banke, a tu je najvažnije pratiti što će raditi američki FED. Bloomberg procjenjuje da je na Wall Streetu S&P 500 indeks cijena dionica već dobrano napuhana i strahuje se od pucanja balona, dok cijene nekretnina, u odnosu na najam, ponovno rastu te smatraju da su rizici vezani za tržište nekretnina naveći još od doba prije velike financijske krize 2008. godine. Iskazuju strah da bi FED-ovo povećanje kamata u 2022. godine moglo dovesti do nove recesije na početku 2023.
Podizanje kamata FED-a donosi probleme i ostatku svijeta. Kod podizanja kamata tipično jača i dolar, što dovodi do valutnih kriza u državama u razvoju. Neke su države ranjivije na takve šokove. 2013. i 2018. godine najviše su zbog toga patile Argentina, Južna Afrika i Turska, a Blommberg tu dodaje još i Brazil i Egipat koje najviše moraju strahovati u 2022. S druge strane su Saudijska Arabija, Rusija i Tajvan koje su najmanje izložene ovom riziku zbog niskog duga i drugih ekonomskih parametara.
Kina
U trećem tromjesečju 2021. godine kineska ekonomija je stala s rastom. Problemi s nekretninskom megatvrtkom Evergrande, česta zatvaranja zbog koronavirusa, redukacije energije spustile su rast na samo 0,8 posto, mnogo manje od 6 posto na koji se svijet već naviknuo od te države. Dok bi se energetska kriza mogla ublažiti u 2022. godini, druga dva problema bi mogla i dalje stvarati probleme u Kini.
Uz održavanje restriktivne politike, omikron bi mogao dovesti do novih kineskih zatvaranja. Uz nisku potražnju i manju mogućnost financiranja projekata građevina, na koju otpada gotovo 25 posto kineske ekonomije, bi mogla dodatno pasti. Bloomberg predviđa kineski rast u 2022. od 5,7 posto. Padne li to na 3 posto udar bi se mogao osjetiti diljem svijeta jer će izvoznici ostati bez velikih kupaca.
Politička nestabilnost u Europi
Solidarnost među čelnicima država koje podržavaju europski projekt i aktivizam Europske središnje banke da pod kontrolom zadrži cijenu zaduživanja država, snažno je pomoglo Europi da bezbolnije prođe koronakrizu. Bloomberg strahuje da će i jedno i drugo biti na kušnji u 2022. godini.
Talijanski predsjednički izbori u siječnju mogli bi potresti krhku vladajuću koaliciju, dok francuskog predsjednika Emmanuela Macrona snažno napada desnica uoči izbora u travnju. Ako euroskeptične snage dođu na vlast u ključnim ekonomijama EU, to bi moglo uzdrmati europsko tržište obveznica i smanjiti političku podršku Europskoj središnjoj banci. Dogode li se drastične promjene u eurozoni, mogla bi se dogoditi i nova recesija i smanjenje otpornosti Europe na nove udare.
Dovršavanje Brexita
Europska unija i Velika Britanija još nisu dovršile svoj dogovor o protokolu o Sjevernoj Irskoj kojim se želi izbjeći "tvrda granica" između Irske i Sjeverne Irske, a u isto vrijeme pokušava očuvati cjelovitost jedinstvenog tržišta EU.
Bloomberg, na temelju ranijih komešanja oko Brexita, procjenjuje da bi propast dogovora mogao dodatno smanjiti investicije, pogoditi britansku funtu, dodatno podići inflaciju i smaniti realne prihode. Ako nastupi potpuni trgovinski rat, dodatna davanja još će i više podići cijene.
Stezanje pojasa
Vlade su u pandemiji izdašno trošile javna sredstva kako bi podupirali plaće radnika i poslodavce, a sada mnoge od njih žele "stegnuti pojas". USB procijenjuje da će globalno javna potrošnja u 2022. pasti za 2,5 posto, što je oko 5 puta više nego što su iznosile "mjere štednje" koje su usporile oporavak od velike financijske krize 2008. godine. No, to su samo očekivanja.
Nova japanska Vlada objavila je novi veliki paket pomoći, dok iz Kine najavljuju pomoć ekonomiji nakon dužeg razdoblja suzdržavanja od tog poteza. U SAD-u prvi dio 2021. godine je iskorišten za pokušaj jačanja ekonomije, a u drugom dijelu godinu su to smanjili. Očekuje se da će se smanjivanje nastaviti i u 2022. godini, iako američki predsjednik Joe Biden najavljuje veće izdatke za djecu i investicije u zelenu ekonomiju koje još mora odobriti i Kongres.
Cijene hrane i nemiri
Povijesno gledano, glad najbolje potiče nemire. Kombinacija efekata pandemije korone i vremenske prilike pogurali su cijene hrane gotovo na rekordnu razinu, a mogle bi nastaviti rasti i sljedeće godine. Posljednji12:16 13.12.2021. šok s cijenama hrane 2011. godine doveo je do nemira, posebno na Bliskom istoku. U toj regiji i sada su mnoge države ranjive, a kao najranjivije Bloomberg navodi Sudan, Jemen i Libanon.
Društveni nemiri se rijetko događaju samo u jednoj državi i realno je da se nestabilnost proširi diljem regije.
Rat supersila
Svaka eskalacija sukoba između Kine i Tajvana dovest će do uključivanja i druge supersile - SAD-a. Rat između supersila je najgori scenarij, ali i blaže verzije u kojima se uvode sankcije dovest će do zamrzavanja odnosa između dvije najveće ekonomije, a i do kraha tajvanske proizvodnje poluvodiča koji su ključni za proizvodnju elektroničkih i drugih proizvoda - sve od pametnih telefona pa do automobila.
U 2022. će se pomno pratiti i listopadski izbori u Brazilu kao i politička situacija u Turskoj gdje za propast vrijednosti lire opozicija krivi predsjednika Recep Tayyip Erdogan uoči izbora koji bi se trebali održati 2023. godine.
