Jedna od najboljih ekonomskih prognostičarki u Hrvatskoj, Kristina Pukšec iz InterCapitala, za RTL Direkt komentirala je optimistična ekonomska predviđanja hrvatske Vlade prema kojima bismo trebali ove godine imati rast BDP-a veći od devet, a iduće veći od četiri posto.
"Te prognoze vidim realnima, čak su i konzervativnije od onoga što imamo u InterCapitalu. Očekujemo da će BDP rasti bliže 10 posto, a iduće godine oko pet posto. Generatori rasta su osobna potrošnja, izvozi i investicije", kazala je Pukšec.
'Turizam je važna grana i na nju se moramo osloniti'
Kazala je i da "ne možemo pobjeći od toga" da se dobar dio proračuna u Hrvatskoj oslanja na turizam. "To je tako kod nas. Ne možemo pobjeći od toga, to je važna grana kod nas i moramo se osloniti na nju. Može se to nazvati prokletstvo resursa, ali stvari su takve kakve jesu. Imali smo dobru turističku sezonu i tu smo gdje jesmo", poručila je.
Osvrnula se i na deficit od 2,6 posto, rekavši da zaduživanje ne smatra lošim. "Uloga države bi trebala biti da uzme odgovornost i pomogne ekonomiji da stane na noge. Ja bih radije gledala takve brojke nego prisilnu štednju što bi moglo ugroziti oporavak. Rekla bih da su javne financije pod kontrolom. Najveći test su imale prošle godine, to su izdržale i ne vidim zašto tako ne bi bilo u idućim godinama", rekla je Pukšec.
O rastućoj inflaciji
Dotaknula se i rastuće inflacije. "Nitko nije mislio kad je sve krenulo s pandemijom da ćemo pričati o inflaciji, ona se prelijeva kod nas. Po podacima za listopad, inflacija je kod nas bila 3,8 posto i mislim da tu nije kraj i da možemo očekivati da će se inflacijski pritisci nastaviti i dalje i da će inflacija biti tema cijele iduće godine", kazala je, dodajući da se očekuje da će inflacije iduće godine biti iznad 2,3 posto.
Upitana znači li to da se ne trebamo bojati inflacije i rasta kamata na koje je upozorio guverner HNB-a Boris Vujčić, Pukšec je kazala da je guverner upozorio s pravom, ali da se ne trebamo bojati.
"Drugačija je situacija u Americi, ali kod nas i odgovor Europske centralne banke, mislim da će biti oprezni kako adresirati inflaciju. Ona je rezultat šokova na strani ponude i pitanje je koliko Centralna banka može pomoći. Ako krene nešto raditi ozbiljnije ugrozila bi sektore koji imaju povećane razine duga. Mislim da će biti oprezni. Ako dođe do rasta kamata, bit će blagi rast", rekla je.
Pojasnila je potom i da nema točne brojke kada inflacija postaje nekontrolirana. "To ovisi o tome je li osjećaj da su stvari izmakle kontroli. Ako je tako, onda inflacija može početi hraniti samu sebe i onda su potrebni puno drastičniji potezi od kreatora monetarne politike. Imamo takav slučaj u Turskoj. Možda se neki naši sugrađani sjećaju primjera iz Jugoslavije. To nije jednostavna situacija, ali o tome još ne moramo brinuti", rekla je.
'Imat ćemo još neki period povišenih stopa inflacije'
Pukšec je komentirala i radi li se o prikrivenoj inflaciji s obzirom na to da neke egzistencijalne stvari poskupljuju. "Puno se priča o baznom efektu da inflacija raste jer je osnovica prošle godine bila niska, ali mislim da se ne radi o tome. Niz je faktora, raste puno toga, većina građana je osjetila to na svom novčaniku počevši od cijene energenata do cijene hrane, roba i usluga. Možemo reći da možda taj CPI nije najsavršenija mjera, ali pokazuje da se inflacijski pritisci povećavaju", kazala je.
"Imat ćemo još neki period povišenih stopa inflacije, viši od 3,8 posto, ali prema kraju godine ide smirivanje tako da je sve pod kontrolom", dodala je.
Savjeti za štednju
Štednja na računima građana raste iz godine u godinu, a građani trenutno na svojim štednim računima imaju 240 milijardi kuna, što je gotovo 10 posto više u odnosu na prošlu godinu. Ekonomska prognostičarka savjetovala je u što ulagati u ovim kriznim vremenima.
"Moj izbor bi bile dioničke strategije. To je investicijska klasa koja prati povećane stope rasta BDP-a koje će uslijediti u idućim godinama i daju određenu zaštitu od inflacije", zaključila je Pukšec.
