Pet mjeseci zaredom cijene hrane u svijetu probijaju rekorde. Trenutno su najviše u posljednjih 10 godina. U studenome su najviše poskupjeli mlijeko i mliječni proizvodi, a šećer košta 40 posto više. Hrvatski se građani stoga brinu da će inflacija biti još veća nakon ulaska u eurozonu. Šef Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, za RTL je opisao koliko su cijene proizvoda bile jeftinije prije 10 ili 20 godina.
Istaknuo je da se 2004. cijena potrošačke košarice za četveročlanu obitelj kretala između 5300 i 5600 kuna. Sada je minimalna košarica za tročlanu obitelj oko 7800 kuna. Optimalna potrošnja, koja bi zadovoljila sve potrebe tročlane obitelji, bila bi, ističe Sever, oko 10.500 kuna.
Istovremeno, Vlada nema odgovor na pitanje hoće li rasti plaće nakon Nove godine. "Pregovori su još u tijeku, ja ne bih prejudicirao da neće biti rasta plaća", rekao je za RTL Vilim Ribić, ravnatelj Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Dok je za premijera rast plaća hipotetsko pitanje, siguran je odgovor da će se inflacija nastaviti. Pritom se zamrzavanje cijena, na primjeru goriva, nije pokazalo kao dobro rješenje.
"Rast cijena sirove nafte je zaustavljen. Nafta je danas recimo na razini 65 dolara po barelu. Što je niže za 20-ak posto u odnosu na onu najvišu razinu kad su naftni derivati narasli. Tako da zapravo zamrzavanje cijena naftnih derivata na još mjesec dana nije koristilo niti Vladi ni potrošačima", istaknuo je ekonomski analitičar, Damir Novotny.
Plaće ne prate rast cijena
Plaće pritom ne prate rast cijena. "U rujnu ove godine prosječna plaća bila je 7800 kuna, medijalna je bila neto 6017 kuna dok je minimalna bila 3400 kuna. I ta minimalna je doista ispod svake razine. Kada gledamo kako preživljavaju građani, kako žive, onda je tu i dodatno zaduživanje koje nijedna statistika ne prati kad je riječ kupovnoj moći dohotka tako da ovom minimalnom treba oduzeti i ratu kredita, podmirenje dozvoljenog ili prešutnog minusa. A to su podaci koji pokazuju i gdje mi rastemo. Nama se pokazuje da nam raste na našem zaduživanju", rekao je i dodao kako je kreditni dug građana iznosio 141 milijardu kuna, što je 5,4 milijarde više nego prije.
Ova je inflacija posljedica globalnog zastoja proizvodnje i transporta zbog pandemije, ali mogla bi uslijediti nova inflacija zbog uvođenja eura. O tome je bilo riječi i na Vijeću za euro.
"Imam strahove. Imam rezerve oko toga. Euro ima svoje prednosti, ali prednosti su za dobra vremena. Ne znam što će se dogoditi u slučaju kriznih vremena", zaključuje Ribić.
Marić: 'Projiciramo gospodarski rast'
Ministar financija i poslodavci uvjeravaju da krize neće biti i da će građani živjeti bolje. "Mi projiciramo gospodarski rast za sljedeću godinu na razini od 4,4 posto. On kao takav ima i treba imati određene efekte i na rast zaposlenosti i na rast standarda i plaća", poručio je ministar financija Zdravko Marić.
Ipak, Sever procjenjuje da je stanje teško, jer mnogi u Hrvatskoj ne mogu si priuštiti osnovne stvari, poput grijanja. "Stanje je kritično i koliko god se vladajući hvale da imamo velike stope rasta, da se bolje živi, a svi će koji rade vidjeti da to nije tako. Od nas je gora samo Bugarska", rekao je.
"Jedino pravo rješenje je razvoj gospodarstva, ali u svemu tome dizanje plaća. Bez toga ne možemo nikamo. Ako danas ne rastu plaće, ne možemo nikamo. I to sve plaće, ne samo minimalna, nego i mirovina. Kako danas živi jedan umirovljenik s oko 2500 kuna? Nekad je bila varijanta da umirovljenici pomažu djeci, a danas smo došli do toga da ni umirovljenici ne mogu djeci, a ni djeca umirovljenicima pomoći. Ne treba zaboraviti da statistika pokazuje da su pet posto onih koji rade i primaju plaću zapravo ispod granice siromaštva", zaključio je sindikalist Sever.
