Mjere uključuju pojačan nadzor (monitoring) i suspenziju Schengen Facilityja (koji se spominje u članku 31. hrvatskog pristupnog ugovora), navodi se u priopćenju. Objašnjava se da je Schengen Facility uspostavljen kao fond i potpora Hrvatskoj u implementaciji šengenskih zakona.
Navodi se da je povjerenica EK Viviane Reding, zajedno s predsjednikom EK Barrosom i povjerenikom Füleom, obavijestila kolegij o činjenicama i dobila potporu za akciju navedenu pod člankom 39. Na osnovi toga Komisija je danas započela konzultacije s članicama EU o predloženim akcijama, koje imaju 10 dana da pošalju komentare na predložene akcije.
'Ovakvo odugovlačenje je neopravdano'
Objašnjava se i da je ovaj potez došao nakon kontinuiranih i brojnih upozorenja Komisije hrvatskoj Vladi tijekom ljeta. Komisija je tražila brzo i bezuvjetno mijenjanje zakona u skladu s europskim zakonodavstvom. "Iako je Hrvatska ponudila vratiti zakon u prvotno stanje, stavila je uvjet da na snagu stupi 15. srpnja 2014. Ovakvo odugovlačenje je neopravdano. U lipnju 2013. je Hrvatskoj trebalo tek nekoliko dana – tri dana prije ulaska u EU – da promijeni zakon na način koji se protivi Europskom uhidbenom nalogu. Vraćanje na staro ne bi trebalo trajati duže", navodi se u priopćenju.
Navodi se potom da je Hrvatska ispravno transponirala europski uhidbeni zakon putem Uredbe o zakonodavnoj kooperaciji s članicama EU 2010. godine, te da su na osnovi tih pregovora države članice EU, njih 27, ratificirale pristupni ugovor Hrvatske. "To su učinile u dobroj vjeri i pod pretpostavkom da će Hrvatska poštovati obveze preuzete tijekom pregovora", navodi se u priopćenju.
'Postoji više od 20 zahtjeva koje Hrvatska trenutačno odbija ispuniti'
Navodi se i da je hrvatska Vlada 28. lipnja 2013. donijela promjene zakona unatoč upozorenjima Komisije da su promjene nekompatibilne s europskim zakonodavstvom. Objašnjava se da je Hrvatska ograničila primjenu uhidbenog zakona na zločine počinjenje nakon 7. kolovoza 2002. godine, te da su opciju takvog ograničenja imale samo zemlje članice kad se ta legislatura donosila 2002. godine. Opciju takvog ograničenja su iskoristile Austrija, Francuska i Italija, a Hrvatska to nije uključila u svoj pristupni ugovor i zato tu opciju ne može iskoristiti, navodi se u priopćenju.
"Ograničenje primjene europskog uhidbenog naloga je jasno i ozbiljno kršenje europskog zakonodavstva. Ono izokreće legitimna očekivanja zemalja članica da mogu zatražiti izručenje navodnih i osuđenih kriminalaca od primitka Hrvatske u EU, po brzom i efikasnom sustavu europskog uhidbenog naloga. Po podacima hrvatskih vlasti do 6. rujna 2013., zaprimili su 121 takav zahtjev, a njih 23 su za djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Dakle, postoji više od 20 zahtjeva po europskom uhidbenom nalogu koje Hrvatska trenutačno odbija ispuniti", zaključuje se u priopćenju.
