Nekima je ugovor oko razdjelnika istekao ove godine, a drugima istječe iduće. Naveliko se raspravlja jesu li razdjelnici potrebni ili ne, plaćamo li veće ili manje račune za grijanje. Sada kada su istekli ugovori, brojni suvlasnici stanova morali su odlučiti jesu li za nastavak ili ne. A cijene se po razdjelniku kreću od 22 do 25 eura po radijatoru. Ljudi su se, kažu nam iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, počeli već odavno raspitivati što napraviti, a iskustva su različita. Stoga smo provjerili tko mora ugraditi razdjelnike, kolike su kazne za one koji ih ne ugrade, kako se plaćaju računi ako nema razdjelnika... Kao i brojne druga nedoumice.
Kazne od 1.500 do oko 6.000 eura
Prema članku 33. Zakona o tržištu toplinske energije, vlasnici samostalnih uporabnih cjelina, u zgradi/građevini, a to znači stanovi i poslovni prostori u zgradi, izgrađenoj prije stupanja na snagu ovoga Zakona, dužni su radi racionalnijeg korištenja energije ugraditi uređaje za regulaciju odavanja topline i uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnik) ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije, objasnio je za Danas.hr predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba Zdravko Vladanović.
Prema odredbama iz članka 50. istog Zakona novčanom kaznom od 1.500 do oko 6.000 eura kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja je krajnji kupac ako ne ugradi uređaje za regulaciju odavanja topline i uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnik) ili uređaje za mjerenje potrošnje toplinske energije u svoju samostalnu uporabnu cjelinu. Dakle, država je propisala obvezu ugradnje razdjelnika u sklopu racionalizacije potrošnje toplinske energije i to je proglasila od interesa za Republiku Hrvatsku", dodaje naš sugovornik.
"Što se tiče kazni, moram kazati da nisam upoznat da je ikome izrečena kazna. Ugradnja razdjelnika u dijelu javnosti svojevremeno je negativno dočekana i smatrana je nekom vrstom nameta, a to nije točno. Naime, manji dio građana je smatrao da će ugradnjom razdjelnika jednostavno prestati plaćati račune ili da će oni biti nezamislivo jeftini. Naravno da to nije istina. Istina je da računi mogu biti dosta jeftiniji. Treba znati da razdjelnici imaju dvojako značenje. Prvo je ušteda energije, a drugo racionalizacija troškova, a to pojednostavljeno znači da građani troše toplinske energije onoliko koliko im je objektivno potrebno. Ni manje, ali ni više. One zgrade koje nemaju ugrađene razdjelnike stanari širom otvaraju vrata i prozore jer im je prevruće, a oni s ugrađenim razdjelnicima ventilom reguliraju potrošnju. Zar je normalno u današnje vrijeme skupog grijanja energiju bacati kroz prozor", mišljenja je Vladanović.
Nemaju svi jednak energetski status
Upozorava Vladanović na jednu bitnu činjenicu.
"Kao što je poznato, svi stanovi u zgradi zbog položaj, stolarije i drugih razloga nemaju jednak energetski status, pa upravo zbog toga imamo različita iskustva. Ukoliko razdjelnike gledamo kao sarmu pri čemu jedni jedu meso, a drugi kupus onda je sasvim jasno da će jedni negodovati. No, tu pomoći nema i takvo sebično i partikularno gledanje i zanemarivanje univerzalnih vrijednosti i općih interesa propisanih Zakonom treba staviti na odgovarajuće mjesto. Na tome treba raditi onaj kome je to u opisu poslova, no oni su začahureni u svoje urede i do građana dolaze samo u predizborno vrijeme", kaže Vladanović.
Koliko je potrebno potpisa suvlasnika za odluku o razdjelnicima?
Za nastavak ugradnje razdjelnika potrebni su i potpisi suvlasnika.
"U poslovima redovite uprave, pa tako i za ove poslove, odluke se donose natpolovičnom većinom suvlasnika. No, potrebno je znati i moguće posljedice, posebice u slučaju kad se ugradnja razdjelnika sufinancirala iz javnih izvora kao što je Fond za zaštitu prirode i energetske učinkovitosti. Za veliki broj zgrada sufinanciranje ugradnje razdjelnika ugovoreno je s Fondom u visini od 40 % i kod donošenja odluka treba paziti kako se ta odluka reflektira na preuzete ugovorne obveze", naglašava.
"Razdvajanje zgrade po ulazima odraz je prijeke potrebe suvlasničkih zajednica u višestambenim zgradama za pojednostavljenim i učinkovitim upravljanjem i održavanje zgrade. To ima svojih prednosti, ali i nedostataka. Odmah po donošenju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao i Uredbe o održavanju zgrada od prije 27 godina uvedena je praksa razdvajanja po ulazima jer se uvidjelo koliko je teško zakonito donositi suvlasničke odluke posebice u velikim zgradama", kaže Vladanović.
Nova pravila od siječnja 2025. godine oko upravljanja zgradama
"Od 1. siječnja nadolazeće 2025. godine svaki će ulaz u zgradi moći formirati vlastitu zajednicu suvlasnika u statusu pravne osobe. To će uvelike olakšati sudske i upravne postupke. Pored naprijed spomenutih zakona postoje brojni drugi zakonodavni okviri koji podrobnije uređuju područje upravljanja zgradama. Tako Zakon o tržištu toplinske energije, i njemu pripadajući podzakonski akti, uređuje da se odluke donose natpolovičnom većinom suvlasnika čiji su stanovi kao posebni dijelovi zgrade povezani zajedničkom toplinskom podstanicom. Tako će biti i kod na snagu stupi očekivani Zakona o upravljanju i održavanju zgrada bez obzira hoće li se suvlasničke zajednice odlučiti na razdvajanje po ulazima i tako formirati vlastite zajednice suvlasnika. Donesene odluke suvlasničkih zajednica obvezuju i suvlasničku manjinu na poštivanje donesenih odluka. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnici su dužni sudjelovati u upravljanju nekretninom, a to znači da se suvlasnike mora o svemu pitati i oni se o svemu moraju očitovati. No, učestalo suvlasnici ignoriraju ta prava i obveze što je posljedica niske razine suvlasničke svijesti, koja se izgubila ili bolje rečeno nikad nije ni izgrađena u tranziciji prijelaza iz društvenog u privatno vlasništvo. Predstavnik suvlasnika je prvi među jednakima s pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona i suvlasničkih odluka. Cjelokupno upravljanja mora biti transparentno. Od Nove godine predstavnici suvlasnika dobivaju znatno veće ovlasti, ali i odgovornosti. Hoće li predstavnici suvlasnici spremno dočekati taj trenutak ili neće, to ostaje za vidjeti. I o tome Udruga predstavnika suvlasnika stambenih zgrada ima svoje mišljenje, ali ostavimo to za neku drugu prigodu", zaključuje Vladanović.
Udruga potrošača: To je jedan džumbus
Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević kazala nam je da je Ministarstvo gospodarstva trebalo napraviti neku analizu nakon toliko godina.
"Mi imamo četiri vrste potrošača. Imamo one koji nisu uopće bili u obavezi ugrađivati razdjelnike, to su zgrade s malo stanova. Imamo one koji su bili u obvezi, a nisu to napravili. Imamo i one koji su bili u obvezi, to napravili, pa odustali, i one koji su to napravili i ostali u sustavu. Nitko nije kontrolirao što je tko napravio, nije naplatio kaznu, i nitko ne zna koliko ima ugrađenih razdjelnika. To jedan džumbus", kazala je Ana Knežević.
"Greška je u tome što su, kada je Vrdoljak bio ministar, krivo preveli tu Direktivu. U Direktivi piše da se razdjelnici mogu ugraditi, a u Zakon je ušlo da se moraju. Znači mogu se i o tome odlučuju suvlasnici stanova. Sve je to tada bilo loše prezentirano i mi, nitko ništa, nismo znali. Mi smo svi bili uvjereni da ćemo moći potrošnju kontrolirati i plaćati manje račune", kazala je Knežević.
"Svi smo bili uvjereni da će to biti iz koristi. Poslije se ustanovilo da to nije od koristi i da razdjeljuje toplinu, a ne da regulira temperaturu. Ljudi su onda radili svašta. Neki su i isključivali. Imali smo jednu gospođu koja je rekla da ima uključeno do 23 sata, a onda sve isključi u uvjerenju da štedi. Ne štedi jer se zidovi ohlade, i sva energija koja se kasnije stvori ode na to da se zagriju zidovi. To se isto događa i ako susjed isključi, pa je stan hladan, onda moj radijator mora ugrijati i njegov zid da bi bilo toplo. Potrošnja je veća, cijene su veće, a rezultati su lošiji", dodaje Knežević.
Ekonomski institut je napravio analizu, kaže Knežević i dokazao da su računi u većini slučajeva veći, a grijanje loše. Knežević smatra da je Ministarstvo trebalo napraviti neku analizu da se vidi nakon toliko godina koji su rezultati i da se ponudi neka rješenja. "Oni pričaju o kaznama", kazala je.
Što je donijela ugradnja razdjelnika?
Pitanje je što sada, ako se ipak odlučite da ne ugradite razdjelnike, a do sada ste ih imali. A kako ćete plaćati račune, pitali smo HEP toplinarstvo.
Objasnili su za Danas.hr kakva je procedura, ali i kakvo je njihovo iskustvo oko ugradnje razdjenika.
"U skladu sa Zakonom o tržištu toplinske energije (NN 80/13, 14/14 i 86/19) krajnji kupci radi racionalnijeg korištenja toplinske energije imaju obvezu ugraditi uređaje za regulaciju odavanja topline (termostatske radijatorske ventile) te uređaje za lokalnu razdiobu isporučene toplinske energije (razdjelnike) ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije (kalorimetre). S obzirom da to što nije došlo do izmjene Zakona o tržištu toplinske energije, ova odredba je još uvijek na snazi, odnosno krajnji kupci spojeni na zajednička mjerila toplinske energije, uz termostatske ventile, trebaju imati ugrađene razdjelnike topline ili mjerila za mjerenje potrošnje toplinske energije, ukoliko je ugradnja zasebnih mjerila tehnički izvediva. Prema dosadašnjem iskustvu, nakon ugradnje razdjelnika i termostatskih ventila u većini slučajeva se ukupna potrošnja toplinske energije cijele zgrade smanjila za približno 30 % u odnosu na razdoblje prije ugradnje razdjelnika. Važno je napomenuti da su ugradnjom razdjelnika omogućeni pravednija raspodjela i obračun troškova toplinske energije prema potrošnji svakog pojedinog stambenog/poslovnog prostora u odnosu na raspodjelu prema površini, čime se krajnji kupci motiviraju na racionalno korištenje toplinske energije. Naime, u sustavu raspodjele prema površini, svim stanovima jednake površine u istom obračunskom razdoblju raspodijelit će se jednaka količina toplinske energije za grijanje, bez obzira je li određeni stan bio prazan ili nije, bez obzira na vrstu stolarije i toplinsku izolaciju stana te bez obzira jesu li stanari štedjeli toplinsku energiju ili nisu", kazali su iz HEP-a.
"Međutim, činjenica je da ugradnja razdjelnika i termostatskih ventila ne garantira automatski uštedu i niže troškove za toplinsku energiju za svaki stan/poslovni prostor u koji su razdjelnici ugrađeni te da pojedini krajnji kupci dobivaju račune s manjim iznosom troškova toplinske energije, neki jednake, ali ima i krajnjih kupaca koji dobivaju veće račune za toplinsku energiju u odnosu na račune prije ugradnje razdjelnika. Naime, na potrošnju toplinske energije pojedinog stana/poslovnog prostora utječe način ponašanja krajnjih kupaca (podešavanje termostata na radijatoru, prozračivanje prostorija), položaj stana/poslovnog prostora u zgradi (veću količinu toplinske energije će potrošiti prostori na sjevernoj strani, zadnjem katu zgrade, iznad nezagrijanih garaža ili prolaza) te karakteristike stana/poslovnog prostora (kvaliteta toplinske izolacije, kvaliteta ugrađene stolarije)", dodaju iz HEP-a.
Kako se plaćaju računi za grijanje?
Ako svi krajnji kupci spojeni na zajedničko mjerilo žele prijeći na novi model raspodjele i obračuna troškova isporučene toplinske energije za grijanje prostora prema površini, predstavnici suvlasnika trebaju pisanim putem obavijestiti poduzeće koje su krajnji kupci ovlastili da za njih vrši očitanje razdjelnika i HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. o promjeni modela raspodjele. Također, predstavnici suvlasnika trebaju HEP-TOPLINARSTVU d.o.o. dostaviti novu Odluku o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju na zajedničkom mjerilu toplinske energije, koja se temelji na odluci većine glasova suvlasnika zgrade. Obrazac nove Odluke predstavnici suvlasnika mogu zatražiti pisanim putem od HEP-TOPLINARSTVA d.o.o. Ukoliko svi krajnji kupci spojeni na zajedničko mjerilo toplinske energije prijeđu na raspodjelu i obračun prema površini prostora, za krajnje kupce u toj zgradi ne primjenjuje se korekcijski faktor, objašnjavaju iz HEP Toplinarstva.
"Ako samo manji dio krajnjih kupaca spojenih na zajedničko mjerilo ili pojedinačni stan žele promijeniti model raspodjele i obračuna troškova isporučene toplinske energije za grijanje prostora s modela prema razdjelnicima na model prema površini, predstavnici suvlasnika trebaju pisanim putem obavijestiti poduzeće koje su krajnji kupci ovlastili da za njih vrši očitanje razdjelnika i HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. o promjeni modela raspodjele za dio krajnjih kupaca. U obavijesti trebaju navesti na koje krajnje kupce se odnosi zahtjev i od kojeg obračunskog razdoblja (mjeseca) je isti u primjeni. Ako HEP-TOPLINARSTVO d.o.o. zaprimi predmetni zahtjev predstavnika suvlasnika te ukoliko nam na kraju obračunskog razdoblja poduzeće koje vrši očitanje razdjelnika za krajnje kupce navedene u zahtjevu ne dostavi očitanje razdjelnika, raspodjela i obračun za navedene krajnje kupce izvršiti će se prema površini prostora.
U tom slučaju je bitno napomenuti da se za krajnje kupce za koje će se raspodjela i obračun troškova isporučene toplinske energije obavljati prema površina, a njihov stambeni/poslovni prostor je spojen na zajedničko mjerilo toplinske energije na kojem se za većinu suvlasnika raspodjela i obračun obavljaju prema razdjelnicima, primjenjuje korekcijski faktor isporučene toplinske energije 2. Primjena korekcijskog faktora 2 znači da se krajnjim kupcima koji nisu ugradili razdjelnike, odnosno kojima je u obračunu toplinske energije primijenjen model raspodjele prema površini, raspodjeljuje 100 % više toplinske energije u odnosu na količinu koja bi im se raspodijelila samo temeljem površine njihovog prostora. Navedeno se odnosi samo na varijabilne troškove energije, a ne odnosi se na fiksne stavke računa, odnosno na snagu i naknade", dodaju.
Na kraju je važno napomenuti da u skladu s preporukom iz Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju (NN 99/14, 27/15 i 124/15), najmanje 80% svih stanova/poslovnih prostora spojenih na zajedničko mjerilo toplinske energije mora biti opremljeno razdjelnicima, odnosno imati raspodjelu temeljem očitanja razdjelnika topline, kako bi se ostvarila pravednija raspodjela isporučene toplinske energije. Navedeno bi trebali u obzir predstavnici suvlasnika i krajnji kupci u zgradama u kojima je u tijeku donošenje odluke o promjeni modela raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju, zaključuju iz HEP Toplinarstva.
Kako god odlučili, svako iskustvo je drugačije. Čini se da bi se država morala intenzivnije pozabaviti pitanjem razdjelnika, više komunicirati u javnosti, analizirati i objasniti građanima prednosti i mane. Najavljuju se nova poskupljenja, cijene idu gore, a građani, s niskim primanjima jedva krpaju kraj s krajem. A takvih je jako puno - i više nego što naši vladajući misle.
POGLEDAJTE VIDEO: Koliko će nas grijanje koštati na zimu?
