Kako navode iz Sindikata, Ministarstvo uprave Sindikatu je 13. ožujka ove godine dostavilo podatak o 63.129 državnih službenika i namještenika, koji je za 709 zaposlenih manji od 63.838 zaposlenih u državnoj upravi na dan 27. srpnja, prema podacima istog državnog tijela.
Od 63.838 državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave zaposlen je 49.701 državni službenik i 2.340 namještenika, u pravosudnim tijelima 7.459 državnih službenika i 788 namještenika, u kaznenim tijelima 2.604 državna službenika i 74 namještenika. U Uredu Predsjednika Republike Hrvatske zaposleno je 49 službenika i 76 namještenika, a u stručnim službama i uredima Vlade, Ustavnog suda, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima 521 službenik i 226 namještenika.
Na određeno vrijeme zaposlen je 1.451 državni službenik i 67 namještenika, od čega na zamjenama (privremeno odsutnih) 648 službenika i 49 namještenika, a zbog privremenog povećanja opsega posla 738 službenika i 18 namještenika.
Status državnih službenika temeljem premještaja iz lokalne i područne samouprave, odnosno javne službe steklo je 69 osoba, a iz državne službe u lokalnu samoupravu i javnu službu premještena su 32 službenika.
65 glasnogovornika i savjetnika
Temeljem odredbe Zakona o državnim službenicima koja omogućava prijam službenika bez prethodne provedbe javnog natječaja na određeno vrijeme u kabinete ministara i drugih dužnosnika, zaposleno je 65 novih državnih službenika (glasnogovornici i savjetnici ministara).
U 2012. prestalo je s radom, tako što im služba na određeno vrijeme (službenici), odnosno ugovor o radu (namještenici) nije produljen, 277 državnih službenika i 15 namještenika.
Tijekom ove godine sklopljeno je 1.827 ugovora o djelu s vanjskim pružateljima usluga. Pritom iz SDLSN-a navode da se kod 527 ugovora krše odredbe Zakona o državnim službenicima koje reguliraju koji se poslovi mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga.
Evo na koga je prebačen teret proračunske uštede...
Iz tog Sindikata navode i da brojem zaposlenih temeljem ugovora o djelu na poslovima koji se ne mogu povjeriti vanjskim pružateljima usluga prednjači Državni zavod za statistiku s 360 takvih ugovora, a slijede ministarstva poljoprivrede s 35 ugovora, vanjskih poslova s 24, znanosti, obrazovanja i sporta s 19 ugovora, Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade s 15 itd.
"Svi ovi podaci objašnjavaju razloge zbog kojih je gotovo sav teret proračunskih ušteda prebačen s područja racionalizacije organizacije rada državnih tijela na leđa samih zaposlenika, i to kroz smanjenje njihovih materijalnih prava", kažu iz Sindikata.
