U 2025. godini muškarci su u prosjeku imali 15 posto višu neto plaću od žena: 1.658 eura u odnosu na 1.443 eura, prema podacima servisa MojaPlaća. Riječ je o uopćenom, ali indikativnom podatku iza kojeg stoje stvarne karijere, odluke i životne okolnosti. 

Nije ovo, da se razumijemo, novost. Žene su već desetljećima manje plaćene od muškaraca, čak i kada rade potpuno iste poslove na istim radnim pozicijama te s istim radnim iskustvom. 

Ono što jest porazno je činjenica da trend godinama ostaje 'tvrdokoran', unatoč brojnim naporima da se suzbije. 

Foto: MojaPlaća

Od lipnja veći nadzor i kazne

Velike nade polažu se, stoga, u Europsku direktivu o transparentnosti plaća, koja za Hrvatsku i ostale članice EU-a postaje obvezujuća od 7. lipnja ove godine. 

Prema toj Direktivi, poslodavci će ubuduće morati kandidatima pružiti informaciju o početnoj plaći ili rasponu plaće za radno mjesto, i to prije razgovora o zaposlenju ili najkasnije prije sklapanja ugovora, o čemu više možete pročitati OVDJE.

Međutim, Direktiva bi mogla imati važan utjecaj i na jednakost plaća između muškaraca i žena, budući da se njome poslodavcima nalaže i raščlamba plaća prema spolu, dok se za poslodavce s najmanje 100 zaposlenih uvodi se i obveza redovitog izvještavanja nadležnih tijela o razlici u plaćama između žena i muškaraca u poduzećima.

IDEJE NA STOLU /

HZZ daje tisuće eura, a zahtjevi još prolaze: Evo kako do potpore koji mnogi ne koriste!

Utvrdi li se da je ta razlika veća od 5 posto, a da nije objektivno opravdana, poslodavac će morati napraviti korekciju, a oštećeni radnik dobiti pravo na punu naknadu zaostalih plaća, bonusa i drugih naknada. 

Hrvatska udruga poslodavaca, rekli su nam ranije, podržava napore Direktive uz napomenu da bi administrativna opterećenja za poslodavce trebala biti jednostavna.

"Hrvatska udruga poslodavaca podržava načelo da svi poslodavci trebaju imati jasne, objektivne i spolno neutralne kriterije za određivanje plaća i napredovanja, te podržava ciljeve Direktive, no ključno je osigurati jednostavnu proceduru primjene rješenja koja se Direktivom usvajaju. Potrebno je osigurati da tvrtke ne budu dodatno administrativno opterećene, dakle bez dodatnih birokratskih barijera koje bi usporile zapošljavanje, povećale administraciju i smanjile konkurentnost domaćih tvrtki, a poslodavce potencijalno izložilo dodatnim pravnim rizicima", rekli su iz HUP-a.

Fenomen 'kazne za djecu'

Međutim, zbog čega žene zarađuju manje od muškaraca?

Razloga je nekoliko, a najočitiji je taj što žene biraju poslove u slabije plaćenim sektorima poput trgovine, turizma i uslužnih djelatnosti gdje su plaće niže od, primjerice, onih u IT sektoru i na rukovodećim pozicijama koje, pak, redovito "ciljaju" muškarci. 

"Gledano po kategorijama zanimanja, najveće razlike bilježimo u tehnologiji i razvoju, gdje su žene u prosjeku 20 posto slabije plaćene, te u prodaji i uslužnim zanimanjima s razlikom od 18 posto", kaže nam Alen Mrvac, PR specijalist Alma Career Croatia.

Dvije su iznimke: žene zarađuju 3 posto više od muških kolega u sekoru telekomunikacija, dok je plaća 5 posto veća u korist žena u odnosu na muškarce u autoindustriji. Međutim, pojašnjava Mrvac, ovdje se ne radi o usporedbi plaće na istim ili usporedivim pozicijama već je razlika posljedica strukture zaposlenosti unutar djelatnosti. Primjerice, u telekomunikacijama i autoindustriji žene su zastupljenije na bolje plaćenim, specijalističkim ili upravljačkim pozicijama, dok su niže plaćene operativne ili početne pozicije češće popunjene muškarcima što onda 'podiže' prosječnu plaću žena na razini sektora. 

NEZADOVOLJNI /

Sindikati oštro nakon što su odbili ponudu Vlade: 'Ako je ovo budućnost pregovaranja, ne piše nam se dobro'

"Zanimljivo je da je razlika najmanja na samom početku karijere", nastavlja Mrvac. "S manje od godinu dana iskustva žene su u prosjeku 8 posto slabije plaćene. Nakon dvije godine razlika raste na 11 posto, a s pet godina iskustva doseže 15 posto. Jedan od ključnih razloga je prekid ili usporavanje karijere zbog majčinstva. Taj fenomen poznat je kao 'kazna za djecu' ili 'kazna majčinstva' i opisuje situaciju u kojoj roditeljstvo, posebno za žene, znači sporiji rast plaće i manju vjerojatnost napredovanja, dok muškarci pritom uglavnom ne bilježe usporediv pad", dodaje.

Ogromna razlika za isti posao

Usporede li pak iste radne pozicije, razlika u plaćama u prosjeku iznosi nešto manje od 8 posto, ali pokazuje da se jaz ne može objasniti samo odabirom zanimanja. 

Dodatno, prosjek je prosjek. Pogledaju li se, međutim, konkretne radne pozicije s izraženijim razlikama u plaći, podaci su prilično neugodni čak i za pročitati.

Primjerice, Financijski savjetnik prima prosječnu plaću od 1903 eura - 30 posto više od kolegice koja radi isti posao za 1458 eura. Stručnjak za IT sigurnost ili Voditelj u procesima zarađuju više od svojih kolegica na istim pozicijama za 32, odnosno 26 posto. Specijalist za tehničku podršku prima prosječnu plaću od 1518 eura - 27 posto više od kolegice koja obavlja isti posao.

U nekim poslovima razlike su i veće. Voditelj razvoja projekata sa svojih prosječnih 2679 eura "šiša" kolegicu na istoj radnoj poziciji za 45 posto po visini plaće - ona zarađuje prosječnih 1884 eura mjesečno. Menadžer za IT i korisničku podršku u prosjeku radi za 1765 eura - čak 50 posto više nego što će za isti posao dobiti njegova kolegica (1179 eura).

BITKA ZA STANDARD /

Hrvatska ispred Slovenije, njihova Vlada uzvratila novim brojkama: 'Netočno je...'

U zanimanjima s većim razlikama u plaćama po spolu tu su još i Backend developer, gdje muškarac zarađuje u prosjeku 26 posto više od žene, Specijalist za zaštitu na radu (24 posto veća plaća za muškarca), Voditelj digitalnog markatinga i Voditelj odnosa s klijentima zarađuju 22 posto više od kolegica koje rade isti posao, a Voditelj projekata i Voditelj ureda primaju svaki 20 posto veću plaću u odnosu na kolegice na istoj radnoj poziciji. 

Slojevit problem

Nejednakost ovisi i o tipu vlasništva tvrtke. Najmanje razlike u plaći između muškaraca i žena prisutne su u državnoj upravi: ovdje su žene u prosjeku 4 posto manje plaćene. Najveće su razlike u privatnim tvrtkama, osobito onima u stranom vlasništvu - tu je razlika u plaćama muškaraca i žena čak 15 posto. Domaći privatni sektor tek mrvu "kaska" - tu je razlika 13 posto.

Diskriminacija zasigurno ima svoju ulogu, ali problem je slojevit, kaže Mrvac. 

"U njemu se isprepliću struktura tržišta rada, društvena očekivanja, stereotipi o 'muškim' i 'ženskim' zanimanjima, ali i manjak transparentnosti plaća koji otežava ravnopravno pregovaranje. Istraživanja dodatno pokazuju da žene rjeđe i opreznije iniciraju razgovore o povišicama, što kroz godine stvara sve veći jaz", upozorava Mrvac.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Ako želimo vidjeti stvarnu promjenu, zaključuje, potrebno je istovremeno raditi na nekoliko stvari: većoj transparentnosti, poticanju žena na ulazak u bolje plaćene sektore i stvaranju radnog okruženja u kojem se roditeljstvo ne tretira kao profesionalni hendikep.

POGLEDAJTE VIDEO Prosječna plaća 1500 eura, a kada ćemo dostići Austriju?