Kada je u studenome 2008. godine tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader na sastanku sa sindikatima izjavio da "visimo o niti" i da smo "u banani", recesija je na mala vrata ušla u Hrvatsku, iako se svijetom već uvelike širila. No, za razliku od ostatka svijeta, Hrvatska je (u društvu s Grčkom) u recesiji ostala dulje od sviju, sve do 2014. godine.
Budući da se već mjesecima govori o novoj recesiji od koje strahuju Europa i svijet, valja vidjeti je li Hrvatska ovoga puta spremnija i otpornija na ekonomske udarce koji prijete. Donosimo kratki pregled onoga što se zasad zna, prognozira i savjetuje u vezi s nadolazećom krizom.
1. NJEMAČKA I ITALIJA USPORAVAJU
Oči su uprte u Njemačku jer, kako kaže ekonomska poslovica: Kad Njemačka kihne, Hrvatska se prehladi. Njemačka je gospodarska lokomotiva čitave Europe, ali mnogi predviđaju da se njeno "zlatno doba" bliži kraju. Prema definiciji, recesija se periodično ponavlja i obično započinje u jednoj zemlji odakle se potom prelijeva u druge. Na djelu je usporavanje cjelokupnog gospodarstva EU-a, koje je u drugom tromjesečju ove godine usporilo u odnosu na prvi kvartal, ali i u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Njemačka je u drugom ovogodišnjem kvartalu zabilježila gospodarski pad od 0,1 posto, a pad se očekuje i u trećem kvartalu, što bi tehnički značilo recesiju. Problem je što osim Njemačke, četvrte najjače ekonomije svijeta, gospodarski usporava i osma najjača svjetska ekonomija - Italija. Obje zemlje glavni su izvozni partneri Hrvatske, iz njih nam stiže najviše turista (a znamo koliko Hrvatska ovisi o turizmu) pa i laiku nije teško sve to zbrojiti i zaključiti da o njihovoj (ne)stabilnosti ovisi i naša.
2. USPORIO I RAST HRVATSKOG BDP-A (I TO USRED TURISTIČKE SEZONE)
I rast hrvatskog gospodarstva usporava. Iako još uvijek bilježi rast, on je manji od očekivanoga. Nakon rasta od 3,9 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu, u drugom je domaći BDP porastao 2,4 posto, što je bilo ispod očekivanih tri posto. Osim toga, u drugom kvartalu prepolovila se potrošnja građana i usporio je rast investicija. Ministar financija Zdravko Marić najavio je da bi Hrvatska ovu godinu mogla završiti s rastom od 2,8 posto, a na pitanja o mogućoj recesiji umirujuće odgovara da je Hrvatska danas na zdravijim temeljima nego što je bila 2008. godine.
"Moramo raditi na smanjenju uvozne ovisnosti, trebamo ojačati domaću proizvodnju i riješiti manjak radnika. Sada treba staviti fokus na reforme, da se one ubrzaju i pospješe jer su one brana za lošija vremena. Stabilizirali smo javne financije, manje trošimo na kamate, podigli smo investicijski rejting, proveli porezno rasterećenje, imamo četvrtu godinu višak, a ne manjak u proračunu...", nabrajao je nedavno ministar Marić kontrarecesijske argumente. Ipak, ostaje činjenica da je rast BDP-a usporio usred turističke sezone kada bi, po logici stvari, trebao rasti.
Zagreb: Premijer Plenković i ministar financija Zdravko Marić predstavili poreznu reformu 02.08.2018., Zagreb - Nakon sjednice Vlade RH, premijer Andrej Plenkovic i ministar financija Zdravko Maric predstavili poreznu reformu. Photo: Robert Anic/PIXSELL
3. ŠTO KAŽE PREMIJER PLENKOVIĆ?
Premijera Andreja Plenkovića prošloga su tjedna u Osijeku novinari upitali o mogućem dolasku recesije na što je on uzvratio pozitivnim statističkim podacima. "Rastemo već 20 kvartala zaredom, što je pozitivno i dobro", rekao je. Rast od 2,4 posto u drugom tromjesečju, iako manji od očekivanog, ocijenio je dobrom i pozitivnom viješću.
"To znači da smo na razini prvih šest mjeseci na 3,15 posto rasta, što mislim da je u potpunosti u skladu s ljetnim projekcijama rasta koje je predstavila Europska komisija prije nekoliko tjedana. To je još uvijek iznad prosjeka rasta koji smo mi sami u svojim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike predvidjeli", kazao je Plenković dodavši da Vlada čini sve na rastu otpornosti hrvatskog gospodarstva. Ipak, kaže da se moraju pratiti ekonomska kretanja u zemljama s kojima Hrvatska ima visoki stupanj trgovinske razmjene (čitaj: Njemačkoj i Italiji).
4. TRGOVINSKI RAT SAD I KINE OKIDAČ NOVE GLOBALNE RECESIJE
Koliko god bili spremni, u globaliziranom svijetu gotovo je nemoguće obraniti se od izvanjskih gibanja. SAD i Kina, koji zajedno čine oko 40 posto svjetskog BDP-a, već dulje vrijeme vode bespoštedni trgovinski rat koji je započeo Washington namećući visoke carine na uvoz kineske robe, a Peking odgovorio sličnim ubojitim protumjerama. Ugledni američki ekonomist i nobelovac Nouriel Roubini, kojemu su zbog predviđanja prethodne globalne krize prišili nadimak 'Doktor Propast' (Dr. Doom) već je iznio prognozu o novoj recesiji u koju će svijet pasti 2020. godine. On smatra da će trgovinski rat SAD-a i Kine biti jedan od glavnih okidača.
"Među rizicima koji bi mogli potaknuti recesiju u 2020. godini, trgovinski i tehnološki rat između Amerike i Kine zaslužuje posebnu pozornost. Trumpova administracija mogla bi odlučiti proširiti carine na izvoz kineske robe u vrijednosti od 300 milijardi dolara koja njima još nije bila obuhvaćena. Ili bi zabrana tvrtki Huawei i ostalim kineskim tvrtkama da upotrebljavaju komponente iz SAD-a mogla potaknuti sveobuhvatan proces deglobalizacije, dok se tvrtke trude osigurati vlastite lance opskrbe. Kad bi došlo do toga, Kina bi imala nekoliko opcija za osvetu SAD-u, kao što su zatvaranje vlastitog tržišta multinacionalnim tvrtkama iz SAD-a (...)
Prema takvom scenariju, šok na tržištima diljem svijeta bio bi dostatan za izazivanje globalne krize, bez obzira na postupanje glavnih središnjih banaka. Uslijed trenutačnih tenzija koje već ostavljaju traga na poslovnom povjerenju, kao i povjerenju potrošača i ulagača, usporavanjem globalnog rasta, daljnja eskalacija gurnula bi svijet u recesiju", napisao je nedavno Roubini.
UNITED STATES - OCTOBER 11: Dr. Nouriel Roubini of New York University Stern School of Business, testifies during a Senate Banking Committee hearing titled "Exploring the Cryptocurrency and Blockchain Ecosystem," in Dirksen Building on October 11, 2018., Image: 390747824, License: Rights-managed, Restrictions: *** World Rights *** Minimum Rates Apply in the US: $75 for Print, $20 for Web ***, Model Release: no, Credit line: Profimedia, ddp USA
5. ŠTO KAŽU NAŠI EKONOMISTI?
Poput Roubinija, i hrvatski (makro)ekonomisti već dulje vrijeme upozoravaju da se valja nova recesija koja nas neće mimoići i vjerojatno će nas zateći nespremne. Dejan Kovač, postdoktorand s Princetona i prvi Hrvat na tamošnjoj školi javnih i međunarodnih odnosa 'Woodrow Wilson' (usto i predsjednički kandidat), nedavno je u razgovoru za Net.hr kazao da je Hrvatska od prošle globalne krize izgubila čitavo desetljeće ne učinivši mnogo da se pripremi za sljedeću. "Nismo napravili nijednu ozbiljnu reformu i sada smo u vrlo nezavidnom položaju pred nadolazeću recesiju", kazao je.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra da recesija u Hrvatsku dolazi sporije, ali se i sporije oporavljamo od nje. "Ako se njemačka stagnacija prenese na Hrvatsku, to će biti najmanje za godinu dana. Ako kod njih dođe do recesije, to će se odraziti na smanjivanje njihovih radnih sati kod radnika, a time će imati manje novca na raspolaganju i manje putovati pa će Hrvatska to osjetiti kroz turizam", ocijenio je Lovrinčević.
Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu smatra da se veće svjetske krize ne moramo bojati barem još godinu dana, ali problem vidi u lošoj domaćoj politici jer imamo najmanji izvoz od svih europskih zemalja i nismo iskoristili rast Njemačke proteklih godina. "Kad Njemačka uspori rast, njima je i dalje dobro, a kad mi usporimo, onda bude loše. Kolokvijalno, Njemačka nema neizoranih njiva, mi imamo", kazao je nedavno Jurčić za 24 sata.
I ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da se nad Hrvatsku nadvijaju crni oblaci te da nije spremna za krizu. On smatra da se hrvatske kompanije moraju okrenuti izvaneuropskim tržištima kako bi preživjele krizu. Ekonomski stručnjak i financijski savjetnik Andrej Grubišić prošloga je tjedna na televiziji N1 ustvrdio da nije pitanje hoće li već kada će doći do recesije. On smatra da će se to dogoditi u iduće dvije godine i da će Hrvatska biti u velikim problemima. Suprotno ministru financija, Grubišić smara da je Hravatska danas ranjivija nego 2007. godine. "Država je veća nego što je bila, nedostaje nam privatne inicijative i privatno poduzetništvo, a približavamo se tome da će oko 70 posto hrvatske populacije ovisiti o tome što će mu dati država", kazao je Grubišić.
Ekonomski analitičar Zdeslav Šantić u intervju za Net.hr je kazao kako su danas rizici za globalno gospodarstvo osjetno naglašeniji negoli je to bilo prije godinu dana. "Procjene rasta za svjetsku ekonomiju su korigirane na niže, što je uvelike posljedica takozvanog trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Naime, rast protekcionizma te povećanje carina usporit će rast međunarodne trgovine, a samim time i rast globalnog BDP-a. Njemačka kao najsnažnije svjetsko izvozno gospodarstvo očekivano među prvima osjeća posljedice pogoršanog globalnog okruženja. Također, i mogućnost povećanja carina na uvoz automobila iz EU-a u SAD, te stroži ekološki standardi negativno utječu na njemačku automobilsku industriju. Naravno, i politički čimbenici poput neizvjesnosti glede Brexita te situacije u Italiji pridonose slabijim gospodarskim izgledima", rekao je Šantić.
6. KAKO ĆE REAGIRATI DOMAĆE TVRTKE?
Poučeni iskustvima prošle krize čini se da su domaći izvoznici mnogo oprezniji u iščekivanju nove. Primjerice, Darinko Bago, prvi čovjek Končara, nedavno je za portal Novac kazao kako se recesija može ublažiti disperziranjem poslovanja na razna tržišta poput afričkih i azijskih. "Ako poslujete na više tržišta i ako nijedno od njih nema udio u poslovanju kompanije veći od 10 do 15 posto, onda nećete puno izgubiti", kazao je Bago. Slično tvrdi i čelni čovjek Munje Ivan Miloloža čija kompanija već prebacuje fokus na tržišta u regiji, Ukrajini, na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi.
7. TKO BI MOGLE BITI PRVE ŽRTVE RECESIJE?
U vrijeme prošle recesije Hrvatska još nije bila članica EU-a, a sada jest i mnogo je hrvatskih građana koji su otvaranjem europskog tržišta rada proteklih godina otišli u Njemačku i druge zemlje. Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako bi oni mogli biti prve domaće žrtve recesije. "Sve su prognoze da će njemačka ekonomija stagnirati sljedećih deset godina (...) Problem je što će doći do restrukturiranja i smanjivanja narudžbi te će naravno i oni koji su se u Hrvatskoj uključili u taj nabavni lanac njemačke industrije prvi ostati bez posla. Kao i naši radnici. I predstavnik njemačkih industrijalaca je upravo ovih dana govorio o smanjivanju radnog vremena i broja zaposlenih, a velike kompanije već su sa sindikatima postigle sporazum o smanjenju radnog vremena. Problem će biti što će se vratiti dio ljudi koji trenutačno rade u Njemačkoj", kazao je Novotny u intervjuu Glasu Slavonije.
8. ŠTO ČINITI U SLUČAJU RECESIJE, A ŠTO NE?
Pitate li ekonomske stručnjake o tome što bi obični građani trebali činiti u slučaju recesije kako bi je što bezbolnije pretrpjeli, prvo će reći da budete oprezni s podizanjem novih kredita, naročito onih nenamjenskih. Ti su krediti "omča oko vrata" u slučaju ako ostanete bez posla ili vam poslodavac smanji plaću. Nadalje, valja izbjegavati kupnju stvari koje nisu životno važne. Ne preporučuje se ni kupnja stana ili automobila, ičega što zahtijeva veliki kredit u banci. Poželjno je ostaviti dio novca sa strane za plaćanje režija i otplatu kredita. Ekonomist Ljubo Jurčić dao je za 24 sata i savjet na koji su se mnogi nasmijali mada zvuči posve razumno: zasadite svoj vrt. "Već i sam vrt, i voće i povrće iz njega, mogu puno značiti. Krize ionako najmanje ugroze seljake. Oni u nekim teškim vremenima možda nemaju novca, ali imaju hrane", pojasnio je Jurčić.
11.06.2018., Sibenik - Racuni za kucanstvo.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
