Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić gostovao je u Dnevniku Nove TV u kojem je komentirao aktualne teme u Hrvatskoj, ali i mogući dolazak recesije.
Prenosimo intervju:
Usporava rast hrvatskog gospodarstva, izvoz pada - kao ekonomistu podsjeća li vas ovo na 2008. godinu uoči recesije?
Ovo ne može podsjećati na 2008. Rast BDP-a u drugom kvartalu od 2,4% je zadovoljavajući. Treba se osvrnuti na njegove komponente. Izvoz, prije svega roba, je pao za 0,9%, ali je izvoz usluga porastao u drugom kvartalu.
Nema privatnih investicija?
Ima.
Koliko?
Ima.
Koliko točno ima privatnih investicija?
S obzirom na relativno veliko povlačenje iz europskih fondova državne investicije u infrastrukturne projekte pretežu, ali ne možemo reći da nema privatnih investicija.
U postotku?
Ne mogu to u ovom trenutku reći. Provjerite u Državnom statističkom zavodu.
Ono što smo provjeravali je u jako malom obujmu?
Recite Vi.
Vi ste ministar, Vi odgovarate.
Vraćam se na rast BDP-a od 2,4% znatno je veći od prosjeka EU, odnosno eurozone i to nas veseli. Taj rast u narednom razdoblju treba sagledati u kontekstu ekonomskih događanja u našim najvećim trgovinskim partnerima. Htio bih naglasiti da je Njemačka drugi kvartal završila s tek 0,4% rasta, Italija je bila na nula posto. To su naši najvažniji trgovački partneri.
Trebamo li se bojati recesije?
Ne, ali s druge strane trebamo oprezno pristupiti planiranju ekonomskih aktivnosti u narednoj godini. To se odnosi na dodatno povećanje investicija. Siguran sam da nas očekuje, s obzirom na to da dolazi najveći dio apsorpcije europskih sredstava koji će nam to omogućiti. S druge strane rast plaća u proteklom razdoblju jamstvo je povećanja osobne potrošnje. U 2020. bih, neovisno o okolnostima ušao optimistično. Hrvatska se u ovom trenutku ne treba plašiti recesije. Barem prema ovim pokazateljima.
U Vladinoj ekonomiji fali razvojne komponente, slažete li se s tim?
Ne bih rekao. Maloprije ste rekli da najveće investicije dolaze iz državnog sektora. Kako fali razvojna komponenta, ako nam najveći dio investicija nam dolazi iz državnog sektora. Imamo situaciju u kojoj Vlada svojim mjerama i poreznim rastrećenjem koje je u najnovijem valu…
Doveli smo se s brojkama u jednu lijepu situaciju. Treba li ministar Marić malo popustiti u nekom smjeru – zdravstvo, obrazovanje, da se krene u taj razvojni dio?
Budimo egzaktni, mi u ovako dobroj situaciji nismo bili već 15 godina. Hrvatski javni dug pada, njegov udio u BDP-u. Hrvatsko gospodarstvo raste. Naš životni standard raste. Plaće su u proteklih nekoliko godina porasle preko 10%.
Kada smo tako sjajno kao što kažete zašto se liječnicima ne povećaju plaće?
Možda zato što Vlade prije nas nisu te plaće povećale dok su bile u mandatu.
Mislite li da je sada došao red da ova Vlada poveća plaće?
Reći ću kako je to izgledalo u protekle tri godine. Nakon pregovora 2017. kada sam bio ministar rada, povećali smo u tri navrata plaće po dva postotna boda. Ove će godine te plaće biti povećane više od pet posto. Sve skupa 11 posto.
Kada mislite medicinarima povećati plaće?
Kada govorimo o javnim državnim službama pregovorima treba pristupiti horizontalno. U te pregovore treba biti uključen i ministar rada, ministar financija i resorni ministri.
Zagreb grca u smeću. Vama su tu ruke vezane, ali možete li dati neku kaznu? Jeste li ikada kaznili grad Zagreb zbog smeća?
To nije moguće.
Kako nije?
Jer nemamo taj alat kažnjavanja. U ministarstvu zaštite okoliša i energetike smo u proteklih nekoliko godina promišljali u drugačijem svjetlu. Znamo ciljeve RH do 2020. 2017.završili smo s 28% odvajanja, 2020. trebali bi završiti s 50% odvajanja.
Posljednjih nekoliko godina pokrenute su aktivnosti u smjeru edukacije, informiranja naših građana. Milijuni kuna su išli u tom smjeru. Što se tiče izgradnje reciklažnih dvorišta, u mandatu od 2017. do sada, sam potpisao više od 140 odluka za izgradnju reciklažnih dvorišta koja se grade širom zemlje.
I dalje su tu kontejneri oko kojih je hrpa smeća. Brine li Vas to?
Naravno da me brine, mora brinuti svakoga tko je iole zainteresiran za stanje okoliša u RH. Ali svi imamo svoju odgovornost, ona je u kontekstu upravljanja podijeljena. Ministarstvo ima svoju, fond za zaštitu okoliša svoju, građani svoju odgovornost.
Koja bi odgovornost recimo bila za Bandića?
Jedinice lokalne samouprave imaju svoju odgovornost. Njihovim građanima treba omogućiti odvajanje. Od 2013. postoji zakonodavni okvir.
Rok je 2020. i onda će država plaćati penale, ako ne riješimo ovo smeće?
Upravo zbog toga jedinice lokalne samouprave moraju učiniti sve da svojim građanima omoguće odvajanje. Ukoliko to građani zanemare, penali su u tom slučaju.
Nismo shvatili da netko nešto radi po tom pitanju.
Rekao bih da se radi jako puno. Svake godine napredujemo. Je li taj napredak zadovoljavajući, to je nešto o čemu možemo govoriti.
Vidjet ćemo kad nam stignu kazne.
Vidjet ćemo.
Vaš komentar na teške riječi gospodina Pupovca.
Rekao bih da je gospodin Pupovac u svojim izjavama proteklih dana prešao mjeru. Ukoliko postoji Vlada u posljednjih 15-ak godina koliko pratim politička zbivanja u RH, koja je potpuno otvorena za dijalog, prije svega s našim manjinskih zastupnicima, to je Vlada gospodina Plenkovića.
Treba li se ispričati?
To je na gospodinu Pupovcu. Mislim da on treba promisliti o izjavama. U svakom slučaju, uspoređivati RH s NDH je jednostavno nedopustivo.
