"Ako uskoro ne provedemo prave reforme, moguće je da nećemo preživjeti sljedeću recesiju", upozorio je u veljači Dejan Kovač, postdoktorand prestičnog američkog sveučilišta Princeton te prvi Hrvat zaposlen na Woodrow Wilson školi javnih i međunarodnih odnosa Princetona.
Već su tada, na što je upozoravao Kovač, naši ključni trgovinski partneri Italija i Njemačka bili u problemima. Danas, Njemačka središnja banka očekuje kako će najveće europsko gospodarstvo u sljedećem kvartalu ući u recesiju, Italija je nakon rasta od 0,2 posto u drugom kvartalu tehnički iz recesije izašla, ali pitanje je do kada.
"Naši najveći vanjskotrgovinski partneri iz zemalja EU-a u 2018. bile su Njemačka, Italija i Slovenija", govori nam Dejan Kovač. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018. S Njemačkom je ta brojka bila i veća od 15 posto". Vrlo je lako zaključiti kako će se ekonomska situacija u ova dva europska giganta odraziti i kod nas.
Dejan Kovač opisao nam je teško stanje u Slavoniji iz koje se upravo vratio
Svaka druga kuća ima natpis 'Na prodaju'
Nezavisni predsjednički kandidat ispred HSLS-a Kovač upravo se vratio iz Slavonije. "Više od 300.000 mladih i obitelji je otišlo iz Hrvatske. U Lici i Slavoniji svaka druga kuća ima natpis 'Na prodaju'. Odlaskom mladih stvoreni su ogromni socijalni i ekonomski problemi", priča nam Kovač. Opisuje tužnu sliku Slavonije - djece za upis u prve razrede nema, rade jedino državne i javne službe. Radnici Hitne službe govore kako imaju više posla iako se puno ljudi odselilo jer umirovljenicima koji su bolesni djeca više nisu blizu, kako bi im pomogli.
Čeka li Hrvatsku nova kriza i kako će loše ekonomsko stanje u Italiji i Njemačkoj utjecati na nas? Ova dva partnera zajedno drže oko 30 posto izvoza i sigurno će imati značajan utjecaj, poručuje naš sugovornik. Nakon smanjenja potražnje za proizvodima smanjit će se i naš izvoz. "Problem je što oko 12 posto poduzeća u Hrvatskoj izvozi, ali ta poduzeća zapošljavaju gotovo pola zaposlenih u svim poduzećima i značajno pune naš proračun. To je zdravi dio ekonomije koje je sve ove godine zanemaren. Ovaj efekt mnogi analitičari podcjenjuju."
Dolazi li, dakle, nova kriza i nama? Kovač kaže kako posljednjih pet godina u svojim istraživanjima i anketama upozorava da, ako ne napravimo adekvatne reforme, slijedi bankrot. "Nisam Nostradamus da predviđam krize točno u sat, ali koristim se najsuvremenijim znanstvenim metodama za izrađivanje tzv. uvjetnih scenarija, gdje ovisno o spletu bitnih ekonomskih indikatora s određenom vjerojatnošću možete predvidjeti kada će doći do kolapsa sustava".
Izgubljeno desetljeće
"Od posljednje krize 2008. imali smo izgubljeno desetljeće gdje smo tek prošle godine došli na razinu pretkriznog BDP-a. Nismo napravili nijednu ozbiljnu reformu i sada smo u vrlo nezavidnom položaju pred nadolazeću recesiju. Kao što sam napomenuo, ne mogu reći da će kriza doći 1. siječnja ili 30. svibnja, ali s obzirom na to da Sjedinjene Države usporavaju i da je trgovinski rat s Kinom uzeo svoj danak, niti to se ne može zanemariti. SAD drži oko 24 posto svjetskog BDP-a, a Kina 16 posto. Zajedno, dakle, imaju 40 posto i ne morate biti doktor ekonomskih znanosti kako biste shvatili da ako je 40 posto svjetskog BDP-a u ekonomskom ratu tada je nemoguće da to neće imati ujecaj na globalnu ekonomiju, samim time i Hrvatsku."
Amerika i Kina koje čine oko 40 posto svjetskog BDP-a su u trgovinskom ratu i ne treba biti doktor ekonomije kako bi zaključili da će to imati utjecaj na cijeli svijet
Svog sugovornika pitam što bismo onda, prema njegovu mišljenju, trebali napraviti kako bismo amortizirali ekonomske teškoće koje su, kako tvrdi Kovač, ali i brojni drugi ekonomisti, znanstvenici i analitičari, pred vratima. "Moramo smanjiti porezno opterećenje građana i poduzeća", odgovara Kovač. "To nije moguće preko noći, ali trebamo napraviti sukcesivni plan smanjenja rashodovne strane proračuna kroz alokaciju radne snage iz državnog u privatni sektor te efikasnijom upotrebom postojećih sredstava."
Kovač smatra kako bi trebalo identificirati nepotrebne kadrove u pojedinim sektorima državne uprave. "Trebamo li stvarno sve te silne šaltere i birokrate u 21. stoljeću? U Americi i drugim razvijenim zemljama osobni dokumenti i isprave se vade online. Nema čekanja u redovima."
Brdo nepotrebnih birokrata
Mi, nastavlja, s jedne strane imamo "brdo birokrata koji su nam nepotrebi i imaju plaće veće od 10.000 kuna", a s druge strane "doktore i medicinske sestre koji nam spašavaju živote i tete u vrtićima i profesore koji skrbe za djecu, a koji su potplaćeni". Smatra kako treba napraviti razliku između birokratskog i produktivnog dijela državnog sektora. Uz to, objašnjava, trebalo bi identificirati nepotrebne kadrove unutar sektora te onemogućiti napredovanje preko političkih iskaznica.
Nakon toga, Kovač se zalaže i za smanjenje 8500 regionalnih i lokalnih političkih pozicija na 500-injak. "Oko 13 posto BDP-a Republike Hrvatske leži u javnim nabavama i treba maknuti lokalne šerife na način na koji je to napravio gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak - napraviti lokalni proračun transparentnim tako da se svaka potrošena kuna može vidjeti. Tada do izražaja dolazi građansko društvo koje može reagirati i pitati kako to da grad ima novca za novi Audi, a nema za vrtić ili kola hitne pomoći."
Problem su i zemljišne knjige koje bi trebalo centralizirati pa da lokalni šerifi ne mogu preuređivati GUP kako žele te da se vidi i podrijetlo imovine. "U posljednje vrijeme se pokazuje kako dosta političara ima više zemljišta nego Frankopani."
Kovač smatra kako predsjednik Republike može i mora natjerati Vladu da poštuje 49. članak Ustava - ekonomske i poduzetničke slobode
'Stanje u Slavoniji je gore nego za vrijeme rata'
Ove bi mjere smanjenja državne potrošnje i redistribucije, odnosno efikasnije upotrebe resursa dovele do stanja u kojem bi bilo moguće porezno rasteretiti građane i firme, priča Kovač. Hrvatska je, tumači, u samom vrhu po državnoj imovini iza skandinavskih zemalja, a od te imovine uprihoduje značajno manje. "Ta se državna imovina treba privatizirati, ali ne na način kakva je bila dosadašnja praksa privatizacije već transparentno kroz sistem javnih dražbi.
Što u svemu tome može promijeniti predsjednik Republike, pozicija za koju se Kovač kandidirao? "Predsjednik je taj koji potiče poštovanje Ustava, a niti jedan do sada nije aktivno poticao Vladu da kroz pojedine zakone poštuje članak 49. Ustava koji govori o poduzetničkim i tržišnim slobodama. Predsjednik nema direktne ovlasti ekonomske politike, ali na ovaj način ima odgovornost i priliku poticati ono što je ionako prioritet."
'Neki naši političari imaju više imovine nego Frankopani', kaže Kovač
Za kraj sam Dejana Kovača zamolio da mi opiše što je vidio u Slavoniji i Lici koju je također nedavno posjetio. "Stanje je gore nego za vrijeme rata", kaže mi Kovač o tome kako mu djeluje Slavonija. "Uskoro ćemo doći do brojke da je više građana Slavonije iselilo zbog loše politike Vlada RH i lokalnih šerifa nego zbog rata 90-ih. Lika i Slavonija su najviše pogođene iseljavanjem. Određeni dijelovi Like imaju šest stanovnika po kilometru kvadratnom. Čisto za referencu, ako regija ima ispod 10 stanovnika po kilometru kvadratnom proglašava se status pustinje. Primjerice, jedna od većih pustinja Atacama ima oko četiri stanovnika po metru kvadratnom. Postavlja se pitanje kako to da su krajevi poput Like i Slavonije, koji bujaju od prirodnih resursa, dovedeni doslovno do razine ljudske pustinje.
