Predstavnik vojvođanskih Hrvata, Tomislav Žigmanov, gostovao je danas u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva", Aleksandra Stankovića, gdje je govorio o problemima Hrvata u Vojvodini i Srbiji, zašto ih nema u tijelima političke vlasti te kako surađuju sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Žigmanov je rekao da su iz medija saznali da je osoba koja je prijetila predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća otkrivena i privedena, ali da ne znaju ishod postupka. "Osoba koja je uputila poruku našem Savezu da će 'doći s automatskom puškom i pobiti nas kao stoku' - o tom postupku, njegovu razrješenju nemamo nikakvu informaciju. Ne samo da nemamo adekvatno djelovanje pravosudnih tijela nego cijeli taj proces, mučan za nas, nije imao nikakvu aktivnost predstavnika vlasti u smislu zaštite ni osudu.
To su strukturalni deficiti kad je u pitanju etnički motivirano nasilje ili govor mržnje u RS-u. S time se ne mirimo, ukazujemo i želimo da se s takvim praksama prekine i ono što je ključno da ni gestama, ni riječima ni djelovanjem ne dajemo nikakav povod za tu vrstu odmazde", rekao je.
Žele djelovati unutar sustava
Kaže da prijetnje nisu upućene samo na društvenim mrežama, nego i na službenu e-mail adresu stranke." Voljeli bismo da možemo djelovati unutar institucija sistema, da smo dionici procesa gdje se odlučuje, da smo dio rješenja problema, a ne da izvan struktura, izvan bilo kakvih sudjelovanja u procesima gdje je moć da budemo uvijek na nekoj ledini, gdje smo uvijek u riziku da djelujemo s ulice, gdje uvijek moramo ukazivati da imamo problema umjesto da smo u prilici unutar institucija mi djelovati s osnaženih pozicija moći i s druge strane da možemo onda posredno, lobistički, sudjelovati da netko unutar sustava reagira.
Ovako kao da se čeka da mi nešto učinimo, što je legitimno, legalno, demokratski - da bi napravio neku vrstu incidenta. Ne da bismo se mi uplašili, nego da bi se stavilo u funkciju osnaživanja negativnog raspoloženja unutar Srbije prema hrvatskom narodu, što pridonosi mobiliziranju u političkom polju i s druge strane da bi se hrvatsko-srpski odnosi, područje uvijek trusno, na neki način doveli u pitanje", istaknuo je.
"Ja sam Bunjevac, A. G. Matoš je Bunjevac, Ivan Antunović je Bunjevac... Tri četvrtine Bunjevaca osjećaju se Hrvatima. Bunjevci su priznati kao Hrvati svugdje osim u RS-u. To je nasljedstvo Miloševićeva režima koji je htio umjetnim utjecajem u identitetski prostor hrvatske zajednice intervencijom države razbiti naše sinergijske i simbolične potencijale. Ono je u posljednjih 30 godina imalo vrhunce i padove. Sada je vrhunac pokušajem uvođenja tzv. bunjevačkog jezika - koji je dijalekt, koji nema potencijal da bude službeni jezik, koji se ne smije nazvati jezikom u stručnom smislu da se uvede. Pa naravno da se moglo očekivati da se mi tomu usprotivimo", rekao je.
