Kao što smo ranije pisali, profesorica povijesti Vlatka Vukelić izjavila je kako se od iduće godine ukida povijest u drugim razredima trogodišnjih škola koje provode dualno obrazovanje. Dodala je da nitko iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nije obavijestio same profesore o toj odluci. 

Programi su dostupni na stranicama MZO-a, no prvi podatak sam dobila direktno od nastavnika koji rade u strukovnim školama. Nastavnici povijesti su došli na prvu sjednicu prije početka školske godine i tek tada doznali da su izgubili satnicu. Sam program je još u lipnju bio predviđao kao općepredmetni kurikulum i nastavu povijesti. Međutim, nekim čudnim spletom okolnosti i odlukom nepoznatog tima to se ukida u rujnu", rekla je docentica Vlatka Vukelić za Vijesti.hr.

Dodaje kako su ovim potezom prevareni i đaci koji su upisivali zanimanja po određenom programu i njihovi roditelji, ali i nastavnici. Smatra da u naravi nije dobar model rada jer MZO kao poslodavac ne bi smjelo imati takav odnos prema svojim djelatnicima. Osim što je struka nastavnik danas ionako omalovažena, MZO ih kao poslodavac na taj način i degradira.

"Povijest kao općeobrazovni predmet je bitna zbog te humanističke komponente koju đaci u srednjim strukovnim školama dobivaju. To je jedini predmet, uz hrvatski jezik, kroz koji oni tu komponentu mogu dobiti. Dakle, ne postoji drugi predmet. Ako govorimo o nekom cjeloživotnom obrazovanju i dinamičnom tržištu rada, onda su se ovim potezom skučile njihove sposobnosti i mogućnosti na istom tržištu rada", ocijenila je Vukelić.

"Ništa nije ukinuto"

Međutim, ne ukida se samo povijest, nego i predmeti poput geografije, biologije, fizike i kemije. I dok se profesori navedenih predmeta, ali i dio i javnosti bune, ministrica Blaženka Divjak tvrdi: "Ništa nije dodavano, niti je nešto ukinuto, nego se izradio novi kurikulum po dualnome modelu".

Kurikulum za dualni model obrazovanja, koji obuhvaća četiri trenutno deficitarna zanimanja, osmišljen je tako da odgovara na potrebe tržišta rada, izjavila je u četvrtak ministrica znanosti i obrazovanja, a ideja je pripremiti mlade ljude za učinkovito obavljanje poslova na konkretnim radnim mjestima, pri čemu ne smatra da su na bilo koji način zakinuti kao građani. 

Ostali predmeti ili fakultativni

To, kako je pojasnila, konkretno znači da na općeobrazovne predmete otpada 20 posto obrazovnog procesa, što obuhvaća hrvatski, strani jezik, te relativno malo matematike i informatike, dok su svi ostali predmeti izborni ili fakultativni.

Kontaktirali smo Ministarstvo i saznali o čemu je riječ. Njihovo pojašnjenje prenosimo u nastavku:

Što je dualno obrazovanje?

"Eksperimentalni program "Dualno obrazovanje" provodi se od školske godine 2018./2019. za četiri kvalifikacije: prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar, a kurikulumi su izrađeni sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje određuje postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji čine kvalifikacije određene razine u skladu s potrebama gospodarskog te osobnog rasta i razvoja, uzimajući u obzir mogućnosti horizontalne i vertikalne prohodnosti u sustavu. 

Za gore navedene kvalifikacije, Nacionalni kurikulum definira sljedeće omjere: 

Nacionalni kurikulum definira da općeobrazovni dio obuhvaća matematičku, jezičnu i digitalnu pismenost. Stoga se u općeobrazovnom dijelu definiraju u pravilu predmeti hrvatski, strani jezik, matematika, informatika. Predmeti koji nisu predviđeni u općeobrazovnom dijelu modela dualnog obrazovanja su svi ostali, primjerice biologija, kemija, fizika, geografija, povijest, politika i gospodarstvo.

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje predvidio je također mogućnost da škola po svom školskom kurikulumu kroz izvannastavnu aktivnost i fakultativnu nastavu može uvrstiti sadržaje koji su učenicima potrebni.

Strukovni kurikulumi 

Strukovni kurikulumi za stjecanje kvalifikacija prodavač, dimnjačar i staklar na razini 4.1 i kozmetičar na razini 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira prema modelu dualnog obrazovanja provode se u okviru 4. i 5. odgojno-obrazovnog ciklusa, a čije su sastavnice u postotnim omjerima definirane Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (Narodne novine, broj 62/2018). 

No, važno je naglasiti da izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum. 

Dualno obrazovanje kombinira učenje u ustanovi za strukovno obrazovanje te učenje temeljeno na radu u gospodarskom subjektu odnosno na radnom mjestu. Osnovni cilj ovoga oblika obrazovanja je omogućavanje mladim osobama sveobuhvatno stjecanje potrebnih vještina za obavljanje poslova učinkovito, inovativno, samostalno i u suradnji s drugima te ujedno zadovoljenje potreba svijeta rada i uspješnog gospodarstva stvaranjem mlade, kvalificirane radne snage. 

Praktične vještine

Ovakav postupak izrade strukovnog kurikuluma zajamčio je da se, kada je riječ, primjerice, o prodavaču, obrazovanje okrene gospodarstvu te da u suradnji s njima prati trendove tržišta rada i promjene u tehnološkim procesima kako bi uskladio ponudu i potražnju za radnom snagom u podsektoru trgovine.

Gospodarski subjekt uključen u eksperimentalnu provedbu strukovnih kurikuluma će od ove školske godine ravnopravno participirati u stjecanju znanja i vještina polaznika, unaprijediti znanja nastavnika nudeći im stručno usavršavanje o najnovijim trendovima u trgovini i na taj način strukovno obrazovanje u potpunosti približiti gospodarskom sektoru i omogućiti ravnopravno sudjelovanje u kvalitetnoj izgradnji zanimanja koje će biti poželjno svim mladim ljudima.

Budući da se upravo radi o većem naglasku na praktične vještine to će omogućiti polaznicima kvalitetniju pripremu za budući rad kod poslodavca, a poslodavcu da s puno manjim ulaganjem osigura kvalitetnog zaposlenika spremnog na svakodnevne radne izazove.

Konzultiranje s profesorima i ostalim gospodarskim subjektima

Tijekom izrade strukovnog kurikuluma konzultirani su i ostali gospodarski subjekti koji nisu izravno sudjelovali u izradi, ali su svojim sugestijama doprinijeli da kurikulum u dijelu Učenja temeljenog na radu simulira realnu potrebu tržišta rada.

Nakon provedenih razgovora s poslodavcima odlučeno je da su navedenim kvalifikacijama ključne matematičke kompetencije koje trebaju biti u funkciji struke, kako bi se prodavački, dimnjačarski, staklarski i kozmetičarski radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini.

Sve ustanove za strukovno obrazovanje koje su uključene u eksperimentalnu provedbu navedenih strukovnih kurikuluma su na vrijeme o svemu informirane. Osim toga, upravo će se eksperimentalnom provedbom ispitati model odgojno-obrazovnoga procesa dualnog obrazovanja, isti će se pratiti i vrednovati te usklađivati tijekom eksperimentalne faze.

Eksperimentalna provedba strukovnih kurikuluma kontinuirano će se pratiti tijekom ove školske godine te će radne skupine na osnovu rezultata vrednovanja unaprijediti strukovne kurikulume i pripremiti ih za još jednu godinu eksperimentalne provedbe te za redovnu provedbu u školskoj godini 2020./2021.

Važno je napomenuti da je potpuno netočno navoditi da škole nisu upoznate s navedenim promjenama s obzirom da su promjene sukreirali i od početka sudjelovali u samome procesu. U procesu su također sudjelovali i predstavnici sindikata koji su ga sukreirali".