Manje je udomljavanja, manje kreveta, a broj nezbrinute djece nikad veći. Skok sa 600 na 900 djece u domovima u godinu dana

Zašto su domovi puni nezbrinute djece? I zašto je udomljavanja sve manje? E o tome smo danas željeli napraviti priču. Ali koliko je smušen i kaotičan cijeli taj sustav socijale najbolje govori da smo se doslovno do prije sat vremena još uvijek se borili s brojkama i objašnjenjima tih brojki.

Iz resornog ministarstva prvo su nam predstavili jedne brojeve, pa druge. Voditeljice domova govore da su puni i da je sve manje udomiteljskih obitelji, državna tajnica objašnjava da se događa transformacija sustava pa je zato sve malo zapelo. 

važno je pomoći /

Brojna nezbrinuta djeca i samohrani roditelji trebaju našu pomoć i na to upozorava humanitarac Bruno Lerotić

važno je pomoći /

Brojna nezbrinuta djeca i samohrani roditelji trebaju našu pomoć i na to upozorava humanitarac Bruno Lerotić

Nedostaje udomitelja  

U ovoj sobi igraju se Leptirići. U najpoznatijem hrvatskom domu za djecu, onom u zagrebačkoj Nazorovoj, 72 mališana je na smještaju i cjelodnevnom boravku - ravnateljica Kelava ističe - puni smo.

''Negdje 10 do 15 djece iznad kapaciteta što znači da možemo primati zaista samo hitne slučajeve djece, odnosno smještavanje, izdvajanja djece iz kriznih situacija iz obitelji'', rekla je ravnateljica Dječjeg doma Zagreb Jasna Ćurković Kelava.

85 ih je na smještaju u domu u Splitu. Do sedam godina nalazi se 25 djece. Najmlađa u domu je beba od mjesec dana. Stigla je iz rodilišta.

''Uistinu velik broj djece je u dječjem domu Maestral, osobito djece u dobi do 7 godina što znamo da nije preporuka da tako mala djeca budu u ustanovi'', kazala je Jelena Burazin, ravnateljica Dječjeg doma Maestral u Splitu.

A da pitate djecu? /

Nezbrinutoj je djeci bolje u domu nego u gej obitelji? Ovi su ljudi dokazi da to nije istina

A da pitate djecu? /

Nezbrinutoj je djeci bolje u domu nego u gej obitelji? Ovi su ljudi dokazi da to nije istina

Iz splitskog doma je 10 djece otišlo u ruke udomiteljske obitelji, lani - nijedno.

''Na našem području nedostaje udomitelja odnosno nema onoliko koliko bismo mi željeli da ih ima, koliko bi našoj djeci trebali'', rekla je Burazin.

''Osjeti se povećana aktivnost centara za socijalnu skrb, povećan rad s obiteljima na terenu gdje se donose odluke u puno većem broju slučajeva o izdvajanju djece'', rekla je Ćurković Kelava.

Manje kreveta za djecu

A u ukupnom broju djece bez odgovarajuće roditeljske srbi u državnim i nedržavnim domovima vidljiv je rast prošle godine. Dok je 2018. bilo 700, 2019. 600, 2020. broj skače na 900 mališana za koje se brine sustav.

''Ako je negdje zbog procesa deinstitucionalizacije došlo do smanjenja kapaciteta smještajnika nije se dogodilo da ijedno dijete koje je trebalo žurni smještaj, dakle izmještanje iz biološke obitelji da nije bilo smješteno'', rekla je Margareta Mađerić, državna tajnica iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

napušteno novorođenče u zagrebu /

Ravnateljica Dječjeg doma za RTL Danas: 'Već postoji jako veliki interes za posvajanje dječačića. Imali smo i zahtjev iz Norveške'

napušteno novorođenče u zagrebu /

Ravnateljica Dječjeg doma za RTL Danas: 'Već postoji jako veliki interes za posvajanje dječačića. Imali smo i zahtjev iz Norveške'

Drugim riječima - manje je kreveta za djecu. A djece je sve više. Sve je više i rizičnih faktora - od nezaposlenosti, financijskih problema, alkohol, droga koji djeluju na roditeljstvo posebno u pandemiji, a sustav očito sve više prepoznaje koji su roditelji kompetentni ili pak nisu, smatra Buljan Flander.

Djetinjstvo kakvo zaslužuju

''Po meni je problem jako velik tim više što jako puno djece živi u domovima roditeljima iz godine u godinu se produžuje mjera jer ne mogu živjeti sa svojom djecom, roditeljsko pravo im se oduzme nakon 5,6,7,8 godina kada djeca više nisu interesantna za posvojenje'', smatra ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander.

A što su djeca duže u domu, njihova privrženost je sve nesigurnija, bez obzira na sav napor odgajateljica.

''Zaista bi trebalo jačati udomiteljske obitelji, ali još više raditi na posvojenju djece, a ne čekati godinama da bi ta djeca imali čiste papire, kako i kažemo, da bi bila usvojena'', kazala je Buljan Flander.

A sve što svi ovi mališani žele je djetinjstvo koje i zaslužuju.