i nema kraja / Dijelu radnika inflacija već pojela jednu plaću! A kruh, ulje, mlijeko skuplje i za 27%

Image
Foto: Shutterstock/Ilustracija

U samo mjesec dana, prosjećna plaća radnika izgubila je 2,2 posto svoje vrijednosti. U rujnu je ona bila 7623 kune neto, ali polovica radnika zarađuje manje od 6500 kuna

22.11.2022.
16:54
Shutterstock/Ilustracija
VOYO logo

U mjesec dana prosječna plaća hrvatskih radnika izgubila je 2,2 posto svoje vrijednosti, pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku za rujan.

Time se nastavlja trend koji je počeo u ožujku i po kojem plaće nominalno rastu, ali inflacija "jede" njihovu realnu vrijednost pa je rujanska neto plaća od 7623 kune bila nominalno veća za čak 7,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali je realno bila niža za pet posto, donosi Novi list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni kojima plaće uopće nisu rasle, izgubili su do rujna više od jedne cijele mjesečne plaće.

Medijalna neto plaća za rujan 2022. bila je 6500 kuna, što znači da je polovina zaposlenih građana Hrvatske imala nižu plaću od toga i oni su se još teže nosili s inflacijom u listopadu koja je dosegnula 13,2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
pojasnio računicu /

Novotny: 'Nikad u povijesti plaće nisu rasle brže od inflacije koja uvijek pobjeđuje'

Image
pojasnio računicu /

Novotny: 'Nikad u povijesti plaće nisu rasle brže od inflacije koja uvijek pobjeđuje'

Podaci o plaćama što ih je dao DZS govore da više od 698 tisuća zaposlenih radi za plaću ispod šest i pol tisuća kuna. Nominalno neto medijalna plaća porasla je u godinu dana za 393 kune, odnosno za 6,3 posto, ali se zapravo dogodio pad njezine vrijednosti u otprilike istom postotku.

Uz to na tu plaću sasvim sigurno je inflacija udarila jače od svojih 13,2 posto, jer je udio dohotka koji građani, s plaćom nižom od medijalne, troše na hranu i režije znatno veći dio od onog koji na te proizvode i usluge troše oni koji primaju prosječnu ili iznadprosječnu plaću. Hrana je, prema nedavno objavljenim podacima DZS-a, poskupjela u godinu dana gotovo za 20 posto. Uz to najviše su u tom prosjeku rasli proizvodi koje građani moraju kupiti, poput kruha, ulja i masti koji su skuplji za 25 posto ili mlijeka i mliječnih prerađevina čije su cijene veće za 27,2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Fnc 16
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo