U proteklih 10 godina Hrvatska je ostala bez gotovo 400 tisuća stanovnika, pokazali su prvi rezultati popisa stanovništva. Oporba je iznimno kritična, a vladajući brojke pravdaju otvorenim tržištem rada u Europskoj uniji. O objavljenom broju stanovnika u emisiji RTL Danas govorio je demograf Stjepan Šterc.
"Hrvatska javnost je naučena slušati stavove političara. Što se tiče njih, moram priznati da nisam bio u gorem razdoblju tretiranja znanstvenog sustava nego što je sad. Gotovo da nas ne uključuju ni u što. Sve što istražujemo, povezujemo, to ih ne zanima. Cijela slika Hrvatske se čini kao da je Hrvatska praktički politički okupirana. Sve odluke se donose po političkom osjećaju, gotovo da nema znanstvene logike", kazao je.
Tri kategorije fiktivnog stanovništva
Šterc kaže da je popisano mnogo fiktivnog stanovništva.
''Naše su procjene da je u 3.890.000 ljudi barem popisano do 50 tisuća fiktivnog stanovništva. To je jednostavno izračunati kad se promatra prirodni pad između dva popisa stanovništva i kad se gleda odlazak, ne ovo što je prikazano kao negativna migracijska bilanca. To se dogodilo jer se dio stanovništva koji je ušao u Hrvatsku, ne popisuje kao stalno stanovništvo pa je razlika veća", ističe.
Šterc je objasnio koje su tri kategorije fiktivnog stanovništva.
"To je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon '90., koje ima dokumente i koje se ne popisuje kao stalno stanovništvo. To je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku u novije vrijeme, nije se odjavilo, te stanovništvo iz susjedne BiH koje ima dvojno državljanstvo i može se popisivati u jednoj i drugoj zemlji. S obzirom na metode popisivanja, moguće je to napraviti kroz posredno popisivanje, dakle jedan odgovara za nekoliko članova za koje se ne zna jesu li fizički u Hrvatskoj, a drugo je namjera gdje netko tko dođe u RH izjavi da će tu biti godinu dana i upisuje se kao stalni stanovnik Hrvatske", objasnio je.
'Trebalo bi slijediti mađarski model'
Po njegovom mišljenju, Hrvatska mora uvesti revitalizacijske modele.
''Prvi je vezan uz klasičnu populacijsku politiku, poticanje rađanja i tu bi trebalo slijediti mađarski model. Prvo što se treba uvesti je poticanje bračnost, gotovo 80 posto djece se rađa iz brakova, treba usmjeriti kreditne linije prema mladim ljudima koji zasnivaju obitelj. Drugi model koji se mora uvesti odmah, jer time počinje revitalizacija, jest selektivna imigracija. Kroz nju Hrvatska može dobiti mlado stanovništvo, ali se za oba modela moraju složiti poticani modeli", kazao je Šterc i dodao da ako se muk političkog sustava nastavi, kroz deset godina možemo izgubiti gotovo 500 tisuća ljudi.
On smatra da oni koji su napustili Hrvatsku u nekoj normalnoj razvojnoj koncepciji države mogu biti hrvatsko bogatstvo kao što su to bogatstvo u nekim drugim zemljama koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego domicilnom prostoru.
