Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je rezultate popisa stanovništva provedenog u rujnu i listopadu.
Prva prvim podacima, ima nas 3.888.529, što znači da je u zadnjih deset godina zabilježen pad stanovnika od 9,5 posto, odnosno 396.000 ljudi.
Sve županije bilježe pad stanovništva, a on je najmanji u Gradu Zagrebu, a najveći u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Tablicu možete preuzeti OVDJE
Iako je popis potrajao, odnosno bio produljen zbog situacije s koronavirusom, statističari su obavili opsežnu analizu i kontrolu podataka.
"Ovo je prvi digitalni popis stanovništva u Hrvatskoj. Tome je pridonijela i epidemija i mogu reći da smo izuzetno zadovoljni tom prvom fazom gdje se odazvalo više od 40 posto građana", rekla je u uvodu ravnateljica DZS-a Lidija Brković.
Ima nas 3.888.529
"Svi podaci popisa su službena tajna i oni će se koristiti samo u svrhu statističkih podataka. Osim digitalnog popisa, na terenu je bilo i gotovo 8000 popisivača, a u cijeli proces je uključeno više od 9000 ljudi. Referentni datum popisa je bio 30. kolovoza što je važno za buduće razdoblje", dodala je.
"Prema prvim rezultatima, u Hrvatskoj je broj stanovnika 3.888.529, broj kućanstava je 1.478.423, dok je stambenih jedinica 2.350.444. To je pad stanovnika u odnosu na popis iz 2011. godine", rekla je Brković.
"Broj stanovnika smanjio se za 9,5%, odnosno za više od 360.000 stanovnika, broj stambenih jedinica povećan za više od 4%. Po županijama, najmanji pad je u Zagrebu, slijedi Dubrovačko-neretvanska pa Zadarska županija. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska, broj smanjen za više 19%, zatim je Sisačko-moslavačka županija te Brodsko posavska s padom za 17,53%", rekla je.
Sve županije u padu
"Najmanji pad je u Zagrebu, potom Zadarskoj županiji te Splitsko-dalmatinskoj. Najveći je pad zabilježila Vukovarsko-srijemska županija. Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, najviše je rastao u Dubrovačko-neretvanskoj", dodala je Brković.
"U zadnjih 10 godina broj stanovnika smanjio se za 396.000. Smanjenje broja stanovnika je posljedica kretanja stanovništva i prirodnog prirasta", dodala je na kraju ravnateljica DZS-a.
Rečeno je da su ovo prvi rezultati koji su još podložni manjim promjenama te da se moraju pričekati konačni rezultati. Sljedeća faza je dobna i spolna struktura. Što se tiče migracijskih podataka, oni će biti dostupni potkraj lipnja ove godine.
Tek prvi rezultati
"Prvi rezultati popisa 2021. sadržavaju podatke o ukupnom broju popisanih osoba te o ukupnom broju stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica, na razini Republike Hrvatske, statističkih regija 2. razine, županija, gradova, općina i naselja. Dakle, prvi rezultati odnose se na podatke o tri jedinice popisa, a to su stanovništvo, kućanstva i stanovi", izjavila je načelnica sektora u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić.
Dodala je da su prvi rezultati još podložni promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljnja obrada podataka.
Popis stanovništva prije ovoga imali smo 2011., a Hrvatska otad bilježi stalni pad prirodnog prirasta, ali i veliki val iseljavanja.
