Možda najviše kampanja u Hrvatskoj pokrenuto je upravo za prevenciju pretilosti - kako jesti, koliko se kretati… No iz godine u godinu debljina postaje sve veći problem.
Gdje zapinje, zašto smo sve teži i teži? Odgovore smo potražili od predsjednika Hrvatskog kardiološkog društva, Davora Miličića.
"Možemo reći da su podaci poražavajući zato što naši ljudi previše jedu, što nezdravo jedu, što se premalo kreću i što su nedostatno zdravstveno prosvijećeni. Dakle, ne znaju razlikovati zdravu od nezdrave hrane i ne znaju da je debljina bolest - jednako kao što su arterijska hipertenzija ili dijabetes bolest", objašnjava Miličić.
Dodaje da brzi tempo života sigurno utječe na situaciju s pretilosti u Hrvatskoj. "Brzi tempo nas drži u jednom trajnom stresu koji pojačava apetit - pa ljudi unose višak kalorija. Oni koji su prezaposleni i u stresu, silom prilika neredovito jedu. Čak i oni koji znaju što je zdravo a što nezdravo. S druge strane, neki su u stresu jer premalo rade, nemaju posla i tako dalje pa se onda pasiviziraju, ne kreću se dovoljno… To je jedan začarani krug", tvrdi.
Stvara se dojam da se o debljini u zadnje vrijeme govori puno više nego prije 10 godina. Miličić objašnjava da je to iz razloga što prije desetak godina uopće nismo o debljini govorili kao o bolesti, dok danas znamo da je debljina bolest. "Poznato je više od 190 mogućih komplikacija na različitim organima i organskim sustavima tijela, tako da je i red da sve više i više govorimo o debljini - tim više što danas imamo i nove načine liječenja debljine", kazuje Miličić.
Glede načina liječenja debljine, pored zdrave i umjerene prehrane te tjelesne aktivnosti, postoje i lijekovi kojima se učinkovito može liječiti debljina.
"Kandidati za te lijekove su one osobe koje potpadaju pod kriterije pretilosti - s indeksom tjelesne mase iznad 30, kao i onih iznad 27, odnosno one osobe koje su preuhranjene i imaju još neke dodatne rizične čimbenike koji ih kvalificiraju za tu dodatnu terapiju", kazao je Miličić.
Iz rada s pacijentima, kaže, teško je decidirano odgovoriti odriču li se lakše drugih loših navika, primjerice pušenja. Ipak, donekle se i slaže s tom tvrdnjom: "Rekao bih čak i da, jer znam mnogo više bolesnika koji su prestali pušiti zauvijek nego onih koji su zauvijek regulirali svoju tjelesnu težinu..."
Prema tome, njegov je dojam da je debljina problem koji je teško riješiti tako da ga riješimo "postojano", odnosno da se postigne idealna tjelesna masa kroz trajno vrijeme. "Poznat je onaj "jo-jo" učinak, kada nakon dijete i napora dolazi do gubitka kontrole i onda se opet vraćaju kilogrami i vraćamo se na isto, ili još i gore…", objašnjava Miličić.
