Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović rekao je u petak navečer, uoči sastanka u Vladi, kako se istraga o padu bespilotne letjelice nastavlja ujutro, te da Hrvatska "po svemu sudeći nije bila krajnji cilj te letjelice".
Naime, premijer Andrej Plenković sazvao je večeras sastanak s najužim suradnicima u Vladi kako bi utvrdili daljnje poteze koje će poduzeti nakon što je bespilotna letjelica noćas ušla u hrvatski zračni prostor i pala na Jarunu.
Očevid i dalje u tijeku
Očevid koju policija provodi zajedno s vojnom policijom, nastavit će se u užoj zoni mjesta događaja, gdje će se probati izvaditi dio letjelice koji je ostao ukopan u zemlju, pojasnio je Božinović.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Božinović smatra da, po svemu sudeći, Hrvatska nije bila krajnji cilj te letjelice. "Što se sve događalo, pogotovo kad govorimo o zračnom prostoru zemalja kroz koji je ona prošla prije Hrvatske, a tu se radi o zračnom prostoru NATO-a, komunicira se intenzivno i na razini NATO-a i bilateralno".
"To je nešto na što ćemo morati dobiti odgovor i zbog svake države članice, u ovom slučaju Hrvatske, i NATO saveza", ustvrdio je.
Plenković pisao čelnicima EU
Hrvatski premijer Andrej Plenković poslao je u petak pismo čelnicima država članica EU-a, čelnicima europskih institucija i glavnom tajniku NATO-a u kojem ih je izvijestio o padu bespilotne letjelice u Zagrebu i zatražio tješnju suradnju između EU-a i NATO-a kako se takvi incidenti ne bi ponavljali.
“Kako bismo se učinkovito nosili s ovakvim situacijama, bitno je nastaviti dalje jačati naše mehanizme za razmjenu informacija i za brze koordinirane odgovore. Stoga vas pozivam da podijelite s nama sve informacije koje biste mogli imati o ovom incidentu”, kaže se u pismu koje je Plenković poslao šefovima država ili vlada članica EU-a, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen, visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu i glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu.
“U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu i rata koje se tamo vodi, ovaj ozbiljan incident zahtijeva tješnju suradnju između članica EU-a i saveznika u NATO-u”, kaže se u pismu.
'Sutra bi to mogao biti naoružani dron'
Plenković u pismu opisuje da je besposadna letjelica pala blizu središta Zagreba, u parku pokraj studentskog doma u Zagrebu, u kojem je smješteno 4,5 tisuće studenata, da je udar letjelice napravio veliki krater, oštetio nekoliko automobila, ali da na sreću nije bilo žrtava.
U dosadašnjoj istrazi ustanovljeno je da se radi vojnom izviđačkom dronu srednjeg dometa s operativnim doletom od tisuću kilometara TU-141 Strizh, koji je proizveden u bivšem Sovjetskom Savezu. U hrvatski zračni prostor ušao je iz Mađarske.
“Još ne znamo zasigurno odakle je letjelica lansirana, ali prema analizi putanje, čini se da je došao s ukrajinskog teritorija. Ono što znamo jest da je ušla u zračni prostor EU-a iz Ukrajine i na putu do Hrvatske prešla je preko rumunjskog i mađarskog zračnog prostora”, navodi Plenković u pismu.
Dodao je da se ne zna tko je lansirao dron niti je li njegova putanja bila namjerna ili je bio izvan kontrole. “Letjelica koja je pala bila je izviđački dron, ali sutra bi to mogao biti i naoružani, stoga je ključno da uspostavimo mehanizme za detekciju i obranu koji će spriječiti da takve letjelice prijete našim gradovima, a da ne budu otkriveni i neutralizirani", kaže se u pismu.
