Blagdan je Svih svetih. Diljem zemlje uređuju se grobovi, kupuju se cvijeće i svijeće. Velik dio svega što kupujemo - uvozimo. Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno gotovo 10 milijuna eura rezanog cvijeća, a svijeće najviše uvozimo iz Poljske i Njemačke.
Kristina Kovačević uzgojem cvijeća bavila se petnaest godina, radila je za druge. Sad je posadila cvijeće i odlučila pokušati sama. "Za početak 6000, plastenik je uglavnom pun jer ga nisam stigla pobrati još. Prodaja nam je osrednja zbog kiše. Proizvođači koji doma radimo ne možemo prodati svoj proizvod jer je to u nekim dućanima na pola cijene", rekla je za RTL Danas.
Iz polja za radni stol, takva je procedura. Slaganje aranžmana i onda prodaja. Cijena za velike aranžmane iznosi 200 kuna, a radi se do sitnih jutarnjih sati. Proizvodnja cvijeća na tristotinjak hektara nije dovoljna za hrvatsko tržište, zato se uvozi.
Masovni uvoz
Prošle godine u Hrvatsku je uvezeno manje od 2000 tona rezanog cvijeća, što je u usporedbi s godinom prije porast od čak 19,5 posto. Najviše je uvezeno iz Nizozemske u vrijednosti devet milijuna eura, potom iz Slovenije dvostruko manje i iz Njemačke 153.000 eura.
Prodaja je počela i na grobljima već prije nekoliko dana. Cijene za aranžmana kreću se od 50 do 250 kuna, što je uobičajeno za ovo doba godine. Na grobovima završi i oko dva mlijuna lampiona proizvedenih u karlovačkoj tvornici.
"U drugom mjesecu rade se planovi i to sve dogovori skupcima, količinama i artiklima, krećese s proizvodnjom i pripremom za blagdan Svih svetih. Vjerujem da Hrvatska koliko ima proizvođača bi mogla zadovoljiti tržište", govori nam Drago Karapandža, voditelj prodaje u tvrtki koja proizvodi svijeće.
U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno svijeća u vrijednosti od 2,5 milijuna eura. Lani je uvoz skočio na više od 3188 tona i najviše se uvozi iz Njemačke i Poljske. S druge strane, izvezeno je 1067 tona i to najviše u susjedne Mađarsku i Sloveniju.
U Sloveniji druga priča
U Sloveniji svijeće za groblja čine tri posto komunalnog otpada. Jedina je to zemlja u Europi koja zbrinjavanje otpadnog voska regulira državnom uredbom.
"To može biti i žarište potencijalnih požara, ali poseban je problem što pružatelji javnih usluga imaju ograničen prostor i nemaju dovoljno mjesta za skladištenje svega što redovito dolazi s groblja", kaže direktor slovenske tvrtke za skladištenje svijeća, Marjan Gulić.
Umjesto PVC-a, u nekim zemljama već sad, sve više za svijeće se koristi staklo.
"U posljednjih par godina u Hrvatskoj se dosta počelo koristiti, ali je još uvijek svijest naših kupaca da su po tradiciji PVC i takvi lampioni, ali staklo je tu - na vratima", napominje Karapandža.
'Srce umjesto lampaša'
Iza tone svijeća koja se ne može reciklirati u okolišu ostaje 330 kilograma plastike. A kako bi osvijestili problem plastile koja ostaje inicijativa 'Srce umjesto lampaša' poslala je jedinstvenu poruku, a ta je da umjesto lampaša, na gorobovima najmilijih ostave svoje srce.
Procjenjuje se da se na grobljima u Hrvatskoj proizvede 20.000 tona otpada godišnje i to isključivo od lampaša. Pola od toga napravi se u danima oko Svih Svetih.
