REDOVITO MJESEČNO ISTRAŽIVANJE /

CRO Demoskop: nastavak pada potpore Mostu, Domoljubna koalicija u blagom vodstvu

Image
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 24,6 posto. Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 10,3 posto, dok je premijer Tihomir Orešković treći s izborom od 9,9 posto

5.2.2016.
10:12
Sanjin Strukic/PIXSELL
VOYO logo
  • Pad potpore Mostu drugi mjesec zaredom, HDZ-ova koalicija u blagoj prednosti pred SDP-ovom koalicijom
  • Grabar Kitarović na vrhu ljestvice odabira najpozitivnijih domaćih političara, mandatar Orešković zabilježio veliki porast u izboru
  • Karamarko i Milanović na vrhu ljestvice s najnegativnijim doživljajem među domaćim političarima, Božo Petrov treći političar na ljestvici negativnih političara 
  • Izbor nove Vlade - najznačajniji događaj u siječnju

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 1. i 3. veljače, pokazuje nastavak smanjenja potpore Mostu uz istovremeno značajni rast neodlučnih birača. Drugim riječima, bilježi se slična tendencija kakvu su proživjele i neke druge stranke u posljednjih nekoliko godina koje su svoj izborni uspjeh temeljile na protestnim glasačima (Laburisti, Orah, Živi zid).

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 54-60%), na ljestvici preferencija koalicijskih lista (koalicije kakve su bile na posljednjim izborima) Domoljubna bi koalicija bila u blagoj prednosti u odnosu na lijevo-liberalnu koaliciju Hrvatska raste i bila bi relativni pobjednik u izborima (u deset izbornih jedinica, bez dijaspore i manjinskih lista). HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 32,7 posto glasova (u odnosu na siječanjskih 31,2 posto), dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 32,3 posto (u siječnju 32,1 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Borna Filic/PIXSELL

Zoran Milanović

Borna Filic/PIXSELL

Najveće iznenađenje posljednjih parlamentarnih izbora, Most nezavisnih lista je na trećem mjestu s izborom od 9,1 posto (prije mjesec dana 11,7 posto, početkom prosinca 15,4 posto). Tako se Mostu u dva postizborna mjesečna istraživanja istopila potpora za 6,3 postotnih bodova, dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast potpore (Domoljubna koalicija za 3,3, odnosno Hrvatska raste za 2,0 postotna boda).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dalje slijede Živi zid s izborom od 3,2 posto (isto kao i u siječnju), Orahova i IDS-ova koalicijska lista s 1,6 posto, koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića s 1,4 posto. Četiri su liste zabilježile izbornu potporu oko 1 posto: HDSSB (1,2%), koalicija HSP-HKS-OS (1,0%), Hrid i koalicija Reformisti-Naprijed Hrvatska (0,6%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 2,6 posto, uz 11,9 posto neodlučnih.

Na ljestvici s rangom samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 30,0% (u siječnju 29,3%), a SDP s 28,8% (u siječnju 29,6%). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 2,6 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 5,6 u dva mjeseca (sadašnjih 10 posto, prema siječanjskih 12,6 posto i prosinačkih 15,6%).

Živi je zid s 3,1% na četvrtom mjestu, a slijedi HNS s 2,4 posto. Dvije su stranke s izborom od 1,4 posto (HSS i Stranka Milana Bandića). Još je pet stranaka s izborom iznad jedan posto: HSP AS (1,3%), IDS (1,3%), Orah (1,3%), HDSSB (1,1%) i Hrvatski laburisti (1,0%). Ispod jedan posto su Hrid (0,6%), HSU (0,5%), NS Reformisti (0,5%) i HSP (0,3%). Ostale stranke bilježe izbor od 1,6%, dok je 13,5% neodlučnih (prošli mjesec 10,1 posto).

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 24,6 posto (prema 22,6% iz siječnja). ZoranMilanović je na drugom mjestu s izborom od 10,3 posto (prema siječanjskih 10,5 posto), dok je premijer Tihomir Orešković treći s izborom od 9,9 posto (što je značajan rast prema siječanjskih 2,2 posto).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Foto: Petar Glebov/PIXSELL

Petar Glebov/PIXSELL

Na četvrtom je mjestu u ovomjesečnom istraživanju Josip Leko s izborom od 7,2 posto (u siječnju 7,2 posto), a slijedi Božo Petrov s izborom od 4,7 posto (prije mjesec dana 6,7% a prije dva mjeseca 10,8%). Među deset najpozitivnijih političara još su ToninoPicula (4,2%), Boris Lalovac (3,7%), Ivo Josipović (2,9%), Tomislav Karamarko (2,8%) i Milan Bandić (2,7%).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (30,5%) i Zoran Milanović (28,5%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,6%), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 5,1 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Ivo Sanader (3,5%), Vesna Pusić (2,5%), Kolinda Grabar Kitarović (1,8%), Milorad Pupovac (1,1%), ZlatanHasanbegović (0,7%) i Željko Reiner (0,6%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna tema prekriva skoro polovicu: izbor nove Vlade premijera Tihomira Oreškovića (47,2%). Slijede dvije teme s izborom većim od 10 posto: bronca rukometaša na EP u Poljskoj (17,0%) i slučaj ministra Crnoje i njegova ostavka (12,1%). S izborom između 2 i 6  posto su sljedećih četiri teme/događaja: izbjeglički val i žica na slovenskoj granici (5,3%), izbori i napetosti u SDP-u (4,0%), ukidanje projekta helikopterske hitne pomoći (3,1%), marš prosvjednika i ustaški povici ispred Vijeća za elektroničke medije (2,8%). Još su tri teme s izborom većim od 1 posto: rasprave o registru izdajnika i prosvjed na Markovom trgu (1,8%), ekonomski rast u zemlji (1,3%), te optužba Nikole Grmoje o navodnom praćenju Bože Petrova (1,1%).

Image
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Nova Vlada

Marko Lukunic/PIXSELL

Smjer kretanja zemlje podupire 24,1 posto građanki/građana (u odnosu na siječanjskih 29,4 posto), dok ih 58,6 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema siječanjskih 49,4 posto). Ne zna njih 17,3 posto (u siječnju 21,4%). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koji čine trenutnu parlamentarnu većinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da se opće stanje u zemlji kreće u dobrom smjeru smatra više od dvije trećine birača HDZ-a (67,9%), ali i znatno manje među biračima Stranke Milana Bandića (36,4%), Mosta (31,3%) i HSS-a (27,3%). Obrnuta je situacija među glasačima opozicije. Samo 4 posto glasača Živog zida smatra da se stanje razvija u dobrom smjeru, a među glasačima SDP-a njih 6,5 posto, Oraha 10 posto. Među neodlučnima i apstinentima je zabilježen niski udio društvenih optimista (24% među neodlučnima i 12% među apstinentima).

U doživljaju rada nositelja izvršne i zakonodavne vlasti u ovomjesečnom se istraživanju utvrđivala  ocjena rada predsjednice Republike i potpora politici Vlade. Za svoj je rad predsjednica Grabar Kitarović je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,47 prema 3,43 iz siječnja. Najbolju ocjenu dali su glasači HDZ-a (4,48), Most nezavisnih lista   (3,92), Stranka Milana Bandića (3,80), HSP AS (3,70) i HSS (3,66). Najniža ocjena zabilježena je među glasačima Živog zida (2,36), NS Reformista (2,50), Hrid (2,50) i Hrvatskih laburista (2,60).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo