Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom veljače (od 31. siječnja do 03. veljače), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejtning i percepciju političkih aktera (odnosi sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke, odnosi sa Srbijom, događaji u slučaju Agrokor, politički sukobi u dvije vodeće stranke u zemlji...).
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom veljače (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,3 posto (prema 29 posto iz siječnja). U proteklih godinu dana vodeća stranka je "izgubila" 4,7 postotnih bodova izborne podrške (početkom veljače 2017. godine HDZ je bilježio 34 posto izborne potpore). SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 21,1 posto (u odnosu na 20,6 posto iz veljače). U usporedbi s rezultatima izmjerenim prije godinu dana ova stranka bilježi pad izborne potpore od 1,2 postotna boda (prije godinu dana SDP je bilježio izbor od 22,3 posto). Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,8 posto (prema 11,4 posto iz siječnja). U odnosu na lanjsku veljaču ova je stranka i najveći dobitnik (prije godinu dana Živi zid je bilježio 5,8 posto izbora). Most je treći mjesec zaredom na četvrtom mjestu, sada s izborom od 6,1 posto (prije mjesec dana 7 posto). Prije godinu dana Most je bio treći s izborom od 7,2 posto. Usporedbom rezultata ovomjesečnih istraživanja dade se zaključiti kako su tri od četiri stranke u mjesečnom pozitivnom trendu (HDZ +0,2; SDP +0,4; Živi zid + 0,5), dok je Most u negativnoj tendenciji (-0,9). U odnosu na prošlogodišnju veljaču samo je Živi zid u pozitivnom trendu (+6,1), dok su ostale tri zabilježile slabije rezultate (HDZ -4,7; SDP -1,2; Most -1,1).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka nakon ovog vodećeg četverca, slijedi HSS na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,9 posto (prije mjesec dana 3,2 posto), dok je Stranka rada i solidarnost BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,2 posto (prema 2,3 posto iz siječnja). Podršku između jedan i dva posto bilježi sedam stranaka: HNS (2,0 posto), HSLS (1,2 posto), Neovisni za Hrvatsku (1,2 posto), HSP AS i IDS (po 1,1 posto), Pametno i HSU (po 1,0 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: Glas (0,5 posto) i HDSSB (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 15 posto (prema prošlomjesečnih 14,6 posto).
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara došlo je do promjene. Nakon pet mjeseci predsjednica Grabar Kitarović je najpozitivnija domaća politička osoba za 19,2 posto hrvatskih građana (u odnosu na siječanjskih 18,4 posto). Na drugom se mjestu nalazi "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 18,7 posto (prema prošlomjesečnih 21,2 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 10,9 posto izbora (u siječnju 11,3 posto). Slijedi Božo Petrov s 5,2 posto, Ivan Sinčić s 4,6 posto i Ivan Pernar s 4 posto izbora. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula (3,8 posto), Anka Mrak Taritaš ( 2,9 posto), Davor Bernardić (2,8 posto) i Zoran Milanović (2,1 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,1 posto (prije mjesec dana 20,7 posto). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto (prije mjesec dana 13,3 posto). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 9,5 posto (prema siječanjskih 8,3), a slijedi Milorad Pupovac sa 7,9 posto (prije mjesec dana 6,7 posto). Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,1 posto izbora (prije mjesec dana 6,6 posto). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,2 posto), Ivan Pernar (3,1 posto), Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto), Zoran Milanović (2,3 posto) i Milan Kujundžić (1,6 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 21,1 posto građanki/građana u odnosu na 20,9 posto iz siječnja. U ovomjesečnom istraživanju 67,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 67,3 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 11,1 posto građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 52,3 posto (u siječnju 60,0 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 15,4 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 6 posto, dok je među glasačima Mosta njih 6,1 posto, a Živog zida 3,6 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u petnaestom
mjesecu njezina mandata iznosi 34,3 posto (prema 34,6
posto iz prethodnog mjerenja u siječnju). Kad je riječ o ne
podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi
49,1 posto (u siječnju je iznosila 49,0 posto). Doživljaj rada
Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i
kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,23
(prije mjesec dana ocjena je bila 2,22). Kad je riječ o biračima
stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među
glasačima HDZ-a (3,01), dok je najniža ocjena zabilježena među
glasačima stranke Glas (1,33).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,25 (u odnosu na 3,18 koliko je izmjereno početkom
siječnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor,
u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,96 (u
siječnju 1,98).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca drugi mjesec za redom su napetosti sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke što je najčešći izbor za 26,9 posto hrvatskih građana/građanki (prošli mjesec 29,9 posto). Dugotrajna društvena kriza i iseljavanje mladih druga je najvažnija tema s izborom od 20,6 posto, dok je slučaj Agrokor (svi događaji u vezi Agrokora u proteklih mjesec dana) najvažniji događaj za 14,6 posto građana. Još je jedna tema zabilježila izbor veći od 10 posto: neuspjeh rukometaša na Europskom rukometnom prvenstvu u Hrvatskoj (11,3 posto). Četiri su teme zabilježile izbor viši od dva posto posto: problemi u pulskom Uljaniku i kutinskoj Petrokemiji (4,0 posto), izbor kineskog poduzeća za gradnju Pelješkog mosta i žalbe ostalih izvođača (2,8 posto), predsjedničin poziv Aleksandru Vučiću u službeni posjet Hrvatskoj (2,3 posto), te afera s crkvenim ulaganjem i gubitak od 50 mil. eura (2,2 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.
