Više od 20 milijardi kuna hrvatski je ceh korona krize. Banski dvori se nadaju da će pad BDP-a biti manji od 9,4 posto, uvjereni da dobro balansiraju između interesa gospodarstva i onog što je najvažnije, a to je zdravlje. Svi se nadaju i da do novog potpunog zatvaranja neće doći te da će minus u državnoj blagajni biti nadoknađen.
Udarac korona krize na hrvatsko gospodarstvo nije bio bezbolan. Najbolje se to vidi po stanju državnih financija. "Možemo zaključiti da do danas ukupni trošak pandemije Covida-19 na proračun iznosi 21 milijardu kuna", kazao je danas ministar financija Zdravko Marić.
17 milijardi kuna manje na fiskaliziranim računima
Što se fiskaliziranih računa tiče, bilježimo 17 milijardi kuna manje nego u usporedivom lanjskom razdoblju. Ove godine fiskalizirano je manje od 106 milijardi kuna, a u istom razdoblju lani više od 122 milijarde. Čak 13 milijardi se odnosi na pad u trgovini na malo i ugostiteljstvu.
"Fiskalizacija je dobar pokazatelj jer fiskalizacija pokriva gotovo trećinu prometa u gospodarstvu", objasnio je Marić.
Pad poreznih prihoda - 7 milijardi kuna
Pad poreznih prihoda i doprinosa iznosi 7 milijardi kuna, a ako se uračuna ciljanih 2,5 posto rasta BDP-a koji se neće dogoditi, onda je pad prihoda gotovo 10 milijardi kuna. U prvih šest mjeseci ove godine proračunski prihodi dosegnuli su 60 i pol milijardi kuna, a rashodi 77. Deficit proračuna zasad je gotovo 17 milijardi.
Kombinacija potpora, otvaranja gospodarstva uz čuvanje zdravlja, svojevrsni je balans, kažu u Banskim dvorima u kojima vjeruju da će pad BDP-a biti manji od očekivanih gotovo 10 posto, a hvale se i trendom rasta plaća.
Nastavak mjera pomoći
Vlada planira i nastavak mjera pomoći.
"Vidjet ćemo u kojem smjeru. Mjera isplate četiri tisuće kuna za plaće dočekana je pozitivno od strane realnog sektora te kako je ona polučila rezultat, s obzirom da je smanjenje zaposlenosti u Hrvatskoj, u odnosu na većinu članica zemalja EU-a, minimalno", rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Covid kriza pokazala je i kako zakon o radu zahtijeva ozbiljne promjene, o čemu će socijalni partneri za zajedničkim stolom. "Ukoliko bude volje za dogovorom i ako početne i završne pozicije budu vrlo bliske, mislim da to možemo vrlo brzo urediti. I to ne samo ovaj dio rada od kuće, nego i dio vezan uz ugovore na određeno i neodređeno vrijeme i dodatan i dopunski rad. Sve su to teme o kojima treba sjesti i razgovarati", rekao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.
Što će se u ekonomiji događati na jesen ovisi o virusu. No dok ne dođe cjepivo ni gospodarstvo neće moći rasti, a svi se nadaju da do novog zatvaranja neće doći.
