Prije godinu dana za 200 kuna moglo se kupiti 40, a danas samo 20-ak kilograma brašna, piše u utorak Večernji list.
Nema građanina koji ne primjećuje da s plimnim valom poskupljenja koji je počeo s pandemijom i globalnim poremećajima u lancu opskrbe, s viškovima i manjkovima roba, problemima s transportom, kontejnerskim prijevozom, sušom, a naposljetku i ratom u Ukrajini i rastom cijena energenata, novac vrijedi sve manje.
Hrana je općenito skuplja 11 posto, glavne živežne namirnice poput brašna i 100 posto, kruh i proizvodi od žitarica 14,7 posto, mlijeko i sirevi 14,3 posto, meso 8,7 posto, riba i morski plodovi 12,4 posto, ulja 21,7 posto, povrće 11,3 posto, voće 6,8 posto, šećer, med i marmelade 8,3 posto…
Bijeli kruh ide i do devet kuna
Suncokretovo ulje ne tako davno koštalo je 11,99 kuna, robne marke trgovaca i ispod osam, dok danas litra ulja domaćeg proizvođača košta 17,99 kuna, s tendencijom rasta do kraja godine i na 27 kuna. To znači da se danas za novčanicu od 200 kuna s likom Stjepana Radića može kupiti samo 11,1 litra, a donedavno se moglo 16,8, odnosno čak 25 litara kod trgovca koji je čak ograničio njegovu kupnju.
Ni kruh više nije jeftin - štruca bijelog od 500 do 600 g, ovisno o proizvođaču, s osam do devet kuna skočila je na 15 pa mnogima doista i ne preostaje drugo nego kupovati jeftiniji crni/polubijeli.
S druge strane, čini se da čokolada, keksi i ostali slatkiši, iako su i njima rasle cijene, na akcijama nikad nisu bili jeftiniji, što dovoljno govori čega se prvo odričemo. A isto tako i novije garderobe. Pandemija i rad od kuće mnogima su promijenili prioritete pa u nekim trgovačkim lancima sportska majica kratkih rukava, primjerice, košta manje od kilograma cvjetače po 20-25 kuna.
Ulaznica za kino košta čak 50 kuna
Mjerica jagoda ove je godine 15 do 25 kuna, pa za 200 kn jedva dobijemo četiri kilograma. Lani se trajnog mlijeka moglo kupiti 28,6 litara, sada 22.
Prije godinu dana psihološkom se granicom smatrala litra benzina od 10 kuna, a sada je ona na 15 kuna. Ulaznica za kino sa 37-39 kuna poskupjela je na 45-50 kuna, što znači da "Radić" jedva pokrije sjedala za četveročlanu obitelj, ali ne i kokice i Colu.
"Kupovna vrijednost 200 kuna pala je za stopu inflacije koja je nešto viša od sedam posto, no realna kupovna moć puno više se smanjuje kako se smanjuje dohodak obitelji, s obzirom na to da u nas troškovi hrane i bezalkoholnih pića čine čak 27,2 posto, a prosjek EU-a je 13 posto, odnosno i ispod 10 posto kad su u pitanju razvijenije zemlje. A upravo je hrana zasad najviše i poskupjela - i to za tri postotna boda više od ukupne stope inflacije", rekao je čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
