Nije do pjesme potrošačima na Dolcu jer nedjeljna ponuda na tržnici skromna baš poput sve skromnije potrošačke hrvatske košarice. Zbog poskupljenja, za isti novac kupujemo manje namirnica u odnosu na isto vrijeme lani.
"Dvadeset posto je sve poskupilo. Još ću se zaposliti na treći posao i nekako ćemo to izdržati", kazala je Jesenija Bululukova iz Zagreba.
"Po dućanima ulje, šećer i ovo ostalo namirnice koje treba, voće nije jako skupo. Nađe se, evo 2 kile limuna za 10 skupa, kod mene domaća roba 12 kuna", govori Šekica, prodavačica na Dolcu.
Osim osnovnih namirnica u dućanima i na tržnicama, cijene su digli frizeri, kozmetičari, ugostitelji... Četveročlana obitelj za menu u restoranu od predjela do deserta s pićem mora izdvojiti više od 1000 kuna. Ugostitelji se pitaju tko će im uopće i moći dolaziti, a primorani su, kažu, dizati cijene.
"Jednostavno tu više nema računice! Dalje, mi moramo dizati cijene našim djelatnicima da bi zadržali radna mjesta u Hrvatskoj. Mladi ljudi bježe glavom bez obzira iz Hrvatske, sada ovaj zadnji udar padamo na koljena", kazao je Dražen Biljan, vlasnik ugostiteljskog objekta.
Europa je na koljenima jer su Rusi zatvorili pipu pa stiže sve manje njihovog plina pa njegova cijena raste. Skuplji plin jedan je od pokretača vala poskupljenja. Hrvatska ga većinom uvozi i to iz Rusije preko Balkanskog toka, a sada dominantno preko LNG terminala, dio imamo na domaćim nalazištima, ali nedovoljno za naše potrebe. Lani smo uvezli 2,2 milijuna kubika plina.
Energetski stručnjak Davor Štern kaže da Hrvatska mora početi raditi na svojoj energetskoj neovisnosti. S obzirom na manje ruskog plina, LNG terminal opravdao je svoje postojanje, tvrdi.
"On je apsolutno dao opravdanje i opravdao je ulaganje u njega. Dokazalo se da možemo dobivati plin iz još jednog izvora u ovakvim nestabilnim vremenima. Međutim, činjenica je da je skup, nije sad skup jer je poskupio do velikih razmjera ruski plin. LNG je skuplji zbog svojih karakteristika, treba u tekuće stanje, pa prijevoz, pa opet u plin, to košta", objašnjava Štern.
Štern otkriva i da postoje mjesta gdje se može nabaviti jeftiniji plin.
"Ono što bi moglo donijeti jeftiniji plin je nekakav dogovor s Izraelom i Egiptom koji imaju velike količine plina u svome podmorju. Treba samo vidjeti puteve transporta, kako se to može dogovoriti jer taj plin ne sudjeluje u kreiranju cijene europskih burzi plina na tim čvorištima tako da je to jedna mogućnost", tvrdi Štern.
Za glavu su se hvatali i ravnatelji javnih ustanova kad su im stigli računi za plin, od bolnica, dječjih domova, pučkih kuhinja, vjerskih ustanova - skokovi su drastični.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak digao je frku nakon vijesti da Grad Zagreb i njegove ustanove nisu dobili veće račune za plin za razliku od bjelovarskih, a sve ih opskrbljuje Gradska plinara Zagreb. To ga je toliko naljutilo da najavljuje tužbe i poručuje da Bjelovarčani neće plaćati loše poslovne politike u Zagrebu.
"Dogodilo se to da oni svojim ustanovama nisu poslali anekse ugovora u 11 mjesecu, a svima nama jesu. Neki su potpisivali te anekse, neki su odbili. Na kraju ispada da su bolje prošli oni koji su odbili, ali dvije naše ustanove su potpisale. Njima je plin došao 350 posto skuplji. Ovo je priča Zagreb je malo u Bjelovaru pa ćemo lakše plaćati račune u Zagrebu, to neće ići mi ćemo ih tužiti", kazao je Hrebak.
Iz Grada potvrđuju da imaju jeftiniji plin. Objašnjavaju to argumentom da se opskrba mogla ugovoriti prema fiksnoj ili varijabilnoj cijeni. Zato je u Zagrebu, kažu, jeftinije nego u Bjelovaru.
"Gradska plinara Zagreb nabavila je plin po fiksnoj i iz navedenog razloga dobavljači isporučuju plin za grad Zagreb po fiksnoj ugovorenoj cijeni. Središnja državna uprava provela je javni natječaj za ustanove u svom sastavu (u koje su uključene i državne ustanove u gradovima poput Bjelovara) gdje je kriterij bio varijabilna cijena plina ovisno o kretanjima cijene plina na svjetskom tržištu", navode u priopćenju.
Uz već spomenuti uvoz plina, uvezli smo i inflaciju zbog poremećaja na svjetskom tržištu. Ona bi ove godine mogla biti od 3,5 do 4 % zato iz Vlade najavljuju paket mjera za pomoć najugroženijima. Ministar gospodarstva, Tomislav Ćorić, odbacuje tvrdnje da nam je život ionako skup zbog visokih nameta!
"Mislim da je porezni klin, da su porezni nameti u Hrvatskoj u pravilu na razinu poreznih nameta u većini država članica Europske unije. Ne podržavam tezu da država konkretno obrtnike previše košta", kazao je Ćorić.
Najveću opću stopu PDV-a u Europi plaćaju Mađari, 27%, zatim smo mi, Danci i Šveđani s 25%. u Njemačkoj i Rumunjskoj PDV je 19%, a najniži u Luksemburgu 17%
Porezi možda i jesu u europskom prosjeku, ali problem je što hrvatske plaće nisu.
