Danas je gorivo na benzinskim crpkama u Hrvatskoj ponovno poskupjelo - benzin je skuplji za 18 lipa po litri, a dizelsko gorivo za 12 lipa. Već peti tjedan zaredom cijene goriva rastu. Posljednji put benzin, dizel i autoplin pojeftinili su 25. svibnja, a otada im je svakoga utorka cijena rasla, s tim da su benzinska i dizelska goriva prošloga tjedna premašili najvišu cijenu još od listopada 2018. godine.
Naravno, vozači se dobro sjećaju i proljeća prošle godine kada je na početku pandemije koronavirusa i globalnog lockdowna nafta otišla u bescjenje, a barel nafte koštao kao i litra piva. U to vrijeme neki su čak dramatično predviđali potpuni slom naftne industrije.
'Svjedočimo stabilizaciji naftnog tržišta'
S postupnim popuštanjem pandemije i ekonomskim oporavkom, cijena nafte, a time i naftnih derivata ponovno je krenula uvis, a u slučaju najprodavanijeg benzina Eurosupera 95 približila se psihološkoj granici od 11 kuna za litru. Je li riječ o uobičajenom ljetnom ciklusu, kada u vrijeme turističke sezone gorivo poslovično poskupi te hoće li rast cijena goriva dodatno i dugoročnije potaknuti inflaciju koja je proteklih mjeseci narasla do 2 posto, upitali smo nekolicinu energetskih i ekonomskih stručnjaka.
"Cijena nafte na svjetskom tržištu raste kao posljedica oporavka svjetske ekonomije, osobito one američke, nakon pandemije. Svjedočimo stabilizaciji naftnog tržišta i njegovom povratku na predpandemijsko stanje", kaže Davor Štern, bivši generalni direktor Ine i nekadašnji ministar gospodarstva.
Šterna smo upitali hoće li se u Hrvatskoj uskoro preći psihološka granica od 11 kuna za litru benzina, kojoj smo se približili u travnju predpandemijske 2019. godine.
"Ljeto uvijek čini svoje i cijena se malo povećava radi povećane potrošnje. Ako redovitije krene avionski prijevoz i ako se smanje restrikcije do kojih je došlo zbog pandemije, vjerojatno će doći i do porasta potražnje pa će cijena opet skočiti. A do kuda će to ići, teško je prognozirati. Nadam se da neće previsoko. Ukratko, ovo što imamo su ljetno poskupljenje i cijena oporavka", kazao je Štern za Net.hr.
'Ovo je zapravo normalno stanje'
Naftni stručnjak Igor Dekanić, profesor na Rudarsko geološko naftnom fakultetu u Zagrebu i autor knjige "Stoljeće nafte" lani je, u vrijeme pandemijskog lockdowna, za Net.hr kazao da će "čim kriza prođe nafta opet biti konkurentna". Svakog utorka kad stavimo pištolj pumpe u rezervoar vozila, vidimo da se to i obistinilo.
"Poskupljenja goriva u zadnje vrijeme čisti su odraz kretanja na svjetskom tržištu nafte. Ondje već nekoliko mjeseci cijene rastu i ovih dana su nominalno otprilike kao i prije deset godina. A ova domaća poskupljenja su odraz poskupljenja na međunarodnim tržištima", objašnjava Dekanić.
Na pitanje može li se predvidjeti koliko bi to još moglo potrajati, on kratko odgovara: "Teško."
"Pitanje je kolika će i kakva biti dinamika ekonomskog oporavka od recesije prouzročene pandemijom. O tome ovisi i kretanje cijena. Ukupno gledajući, ovo je zapravo normalno stanje. No, nemojmo zaboraviti da je u Hrvatskoj cijena litre goriva u maloprodaji skoro 60 posto opterećena raznim nametima - porezima i paraporezima, što znači otplatama za ceste i autoceste A dijelom se radi i o tome da smo u turističkoj sezoni", kazao je Dekanić.
'Na inflaciju zasad više utječe cijena sirovina nego goriva'
Ekonomskog analitičara Damira Novotnyja pitali smo hoće li višetjedno poskupljenje goriva biti dodatni okidač inflacije koja je proljetos narasla do 2 posto.
"Zasad to izgleda kao jednokratan ciklus. U krizi 2020. godine izazvanoj pandemijom koronavirusa cijena nafte je pala na 30 dolara po barelu, ali se to u Hrvatskoj nije vidjelo jer je cijena goriva nadograđena čitavim nizom poreza. Nafta je lani bila jeftina i sada se vraća na pozicije od 60-70 dolara po barelu i tu će se negdje zaustaviti. Međutim, ne vjerujem da će cijena goriva kod nas dalje rasti jer ona ima svoju točku elastičnosti na kojoj potrošnja počinje padati. Jednostavno se neće moći prodati dovoljno goriva i naftne kompanije, posebno Ina, morat će voditi računa o tome da ne podignu cijene značajno iznad razine na kojoj su sada", tumači Novotny.
Što se tiče samog utjecaja na inflaciju, Novotny smatra da je rast cijena sirovina veći problem od rasta cijena goriva, ali da su trenutačno najveći pritisci na to dvoje.
"Osim hrane i goriva, drugi proizvodi zasad nemaju tendenciju rasta cijena. Sve u svemu, mislim da ukupan rast cijena, odnosno inflacija ove godine neće preći 3 posto i da će se zaustaviti iduće godine, osim ako ne dođe do nekih značajnih poremećaja na sirovinskom tržištu. Čak je, rekao bih, to donekle poželjno jer deflacija, kao proces koji ide u drugom smjeru od inflacije i koji se odvijao prošle godine, nikako nije povoljan ni za koga", zaključio je Novotny.
