Na širokim ravnicama Wyominga, u sjeni velikog Stjenjaka, događa se nešto neobično. Prošli mjesec koronavirus je stigao i u tu slabo naseljenu američku saveznu državu, ali utjecaj Covida-19 ondje se mogao vidjeti već i prije toga.
Otkako je zbog pandemije koronavirusa prizemljeno tisuće zrakoplova, a milijunima ljudi naređeno da ostanu u kućama, globalna potražnja za naftom, ključnim mazivom svjetske trgovine, srušila se do neviđeno niskih razina. Osjetili su to i proizvođači nafte u Wyomingu koji su sada spremni prodati barel nafte za "bijednih" 19 centi. Nafta je proizvođačima postala gotovo bezvrijedan teret, piše Independent.
Bušotine zatvorene, tisuće radnih mjesta ugroženo
Slična je priča i tisuću milja sjeverozapadno, u Alberti u Kanadi, gdje su ponajveća svjetska nalazišta nafte. Procjenjuje se da je u tamošnjim ležištima oko 1,7 bilijuna barela nafte, a sada se za jedan barel traži samo 5 dolara. Slikovitije rečeno, 158 litara "crnog zlata" sada vrijedi otprilike koliko i litra piva.
To nisu tek trivijalne priče, već stvarno stanje na globalnom tržištu nafte pogođenom krizom. A posljedice trenutne krize s koronavirusom mogle bi pažnju svijeta usmjeriti prema onoj najvažnijoj - klimatskoj krizi.
Po svemu sudeći, proizvodnja nafte u SAD-u i Kanadi bit će smanjena uslijed katastrofalnog pada potražnje, a neki stručnjaci smatraju da će trebati jako puno vremena dok se ne vrati na prijašnje razine. Tisuće radnih mjesta dovedeno je u pitanje, a mnoge naftne bušotine bit će zatvorene. To bi zauzvrat, piše Independent, moglo pomoći povratku na manje zagađen svijet.
Naftna kriza može biti blagotvorna za klimu
Postoje i drugi aspekti naftne krize koji bi mogli biti blagotvorni po svjetsku klimu. Recimo, promjene u ljudskom ponašanju poput rada od kuće i rjeđih putovanja. Iako ova predviđanja mogu zvučati kao da ih iznosi neki ekološki aktivist, zapravo stižu od Jeffa Currieja, šefa istraživanja roba u Goldman Sachsu, investicijskoj banci s Wall Streeta koja baš i nije poznata po ekološkom utopizmu. Curriejeva analiza potkrijepljena je gomilom trezveno prikupljenih podataka i golih činjenica.
Currie i njegov tim vjeruju da bi veliki pad potražnje za naftom paradoksalno mogao dovesti do ogromnog skoka cijena nafte sljedeće godine, kada globalna ekonomija izađe iz hibernacije. Predviđaju da naftna industrija neće moći nastaviti kao do sada, a da bi priliku mogli dobiti obnovljivi izvori energije.
U svome izvješću Currie tvrdi da će koronavirus "trajno izmijeniti energetsku industriju i njenu geopolitiku te ograničiti potražnju, a normalizacijom ekonomskih aktivnosti rasprava će biti preusmjerena na klimatske promjene".
ST PETERSBURG, RUSSIA. JUNE 20, 2013. Influential oil analyst, head of commodity research at Goldman Sachs Jeff Currie seen before the panel session Overcoming energy bottlenecks to gain supply stability at the XVII St. Petersburg International Economic Forum., Image: 164713863, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Vyshinsky Denis / TASS / Profimedia
Viškovi nafte ne mogu samo tako čekati
Ključni razlog je, kaže, što nafta, o kojoj je industrijski svijet ovisio više od jednog stoljeća, ima nekih velikih fizičkih ograničenja." Ne može se jednostavno zatvoriti pa otvoriti kao voda iz slavine", kazao je Currie za The Independent. "Izvorišta nafte razlikuju se od ostalih industrijskih procesa. To su organska ležišta koja zahtijevaju pritisak da biste iz njih crpili. Kad ih zatvorite, tada činite štetu tom ležištu", kaže Currie.
Opskrba naftom nikada nije bila tako naglo zaustavljena kao što je bio slučaj proteklih tjedana. Globalna potražnja smanjena je za čak 30 posto, odnosno 30 milijuna barela dnevno, što je mnogo više od ijednog prethodnog pada. U međuvremenu, Rusija i Saudijska Arabija zadržale su visoku razinu proizvodnje u borbi za tržišni udio.
"Budući da nafta i ostali energenti zahtijevaju infrastrukturu poput cjevovoda i rafinerija, ne možete viškove zadržati na neodređeno vrijeme. Ne možete samo izvaditi naftu iz bušotine, ona mora ići u taj sustav", kaže Currie.
Spremni i na gubitke samo da proizvodnja ne stane
A ključni dijelovi sustava već su puni nafte pa mnogi proizvođači, naročito oni koji se oslanjaju na cjevovode, a ne na brodove za prijevoz nafte, neće imati drugog izbora nego da "zatvore cijevi" i obustave proizvodnju. No, to zatvaranje, a zatim ponovno otvaranje može biti nevjerojatno skupo, zbog čega su proizvođači u Alberti, Wyomingu i drugdje spremni prodavati naftu ispod cijene i poslovati s gubitkom sam da ne moraju zaustavljati proizvodnju.
Ukratko, postupak ponovnog otvaranja bušotina ili bušenje novih iziskuje dodatne troškove. Currie stoga napominje kako će trebati mnogo novca da se naftna industrija oporavi. A taj novac trenutno ne pristiže u iznosima na koje su naftne kompanije navikle. To znači da će preživjeti samo one najveće i najprilagodljivije.
Ako je svijet ovisan o nafti, sama naftna industrija ovisna je o novcu, za što je potrebna ogromna injekcija kapitala za financiranje istraživanja i proizvodnje. Ali apetit za ulaganjem u fosilna goriva, posebice u neizvjesnim vremenima, smanjuje se. Mnogi, proizvođači nafte doći će pred zid i morat će smanjiti svoje apetite.
Šansu sada dobivaju obnovljivi izvori energije
Istodobno, obnovljivi izvori energije postaju sve privlačnijom investicijom. Vjetroelektrana zahtijeva mnogo manje kapitala od naftnog polja, a iako njezini prihodi nisu spektakularni, čvršći su i pouzdaniji. Paul Flood, portfeljski menadžer u Newton Investment Managementu, kaže da su tvrtke koje se bave obnovljivom energijom jedinstvene po tome što ostaju stabilne čak i u burnim ekonomskim vremenima. To ih čini izuzetno atraktivnima za razne državne poticaje nakon što prođe kriza oko Covida-19.
"To se vrlo lijepo poklapa. Ubijete dvije ptice jednim kamenom pružajući nove izvore obnovljive energije, a u isto vrijeme osiguravate stabilne prihode mirovinskim fondovima. Mislim da će vlade imati više vjerodostojnosti ako fiskalnu potrošnju usmjere na obnovljive izvore energije nego prema nafti i plinu", kaže Flood.
Ipak, usprkos tmurnim prognozama za fosilna goriva i naftnu industriju, nisu svi uvjereni da Covid-19 može dugoročno učiniti dobru stvar za globalnu klimu. Nick Stansbury iz financijske kuće Legal & General Investment Management smatra da trenutni pad cijena nafte treba shvatiti kao štetan po okoliš.
"Iz klimatske perspektive, ovo je stvarno razočaravajuće i nije ono što smo željeli da se dogodi. Nismo željeli da se cijene nafte tako naglo sruše. To nas vraća untarag", kaže. LGIM-ovo istraživanje pokazuje da su nakon posljednjeg značajnog pada cijena nafte 2014. godine Amerikanci u samo mjesec dana masovno počeli kupovati "neekološke" automobile koji puno troše. Takve odluke imaju dugoročne posljedice na emisije stakleničkih plinova.
"Ako nafta ostane oko 30 dolara za barel, zanemaruje se stvarna šteta i trošak po okoliš kroz izgaranje fosilnih goriva", upozorava Stansbury koji smatra da ipak neće biti dramatičnog smanjenja proizvodnje nafte.
Hoće li se svijet odmaknuti od fosilnih goriva?
Martijn Rats, naftni strateg u američkoj banci Morgan Stanley također predviđa dugoročan odmak od fosilnih goriva. Pritom ističe tri pokretačke snage promjene. Prvo, trenutna niska cijena nafte pruža šanse vladi da uštedi 300 milijardi subvencija koje svake godine dodjeljuju industriji fosilnih goriva. Drugo, ekonomski poticajni programi potrebni za oživljavanje aktivnosti nakon krize vjerojatno će biti iskorišteni za veća ulaganja u čistu energiju. I treće, možda ćemo više raditi od kuće, a manje se voziti i letjeti.
"To dugoročno nije dobro za potražnju za naftom, posebno u odnosu na prethodna dugoročna očekivanja", napisao je Rats u nedavnom izvješću. U tom izvješću on predviđa da će Covid-19 u Velikoj Britaniji prouzročiti trajno smanjenje broja putovanja jer su se ljudi brzo prilagodili upotrebi tehnologije na daljinu shvativši koliko je učinkovito. Naveo je primjer da planirano ulaganje 27 milijardi funti u britanske ceste možda neće biti potrebno pa bi time taj novac mogao biti iskorišten za povećanje brzine širokopojasnog interneta.
April 30, 2014 - At the Midway-Sunset oil fields outside Bakersfield, crude oil is extracted from Monterey Shale., Image: 206853247, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line:- Archives
'Dugoročno je održivije raditi od kuće'
Nick Stansbury iz LGIM-a smatra da je prerano govoriti o promjenama u ljudskom ponašanju koji mogu dovesti do smanjenja štetnih emisija. "Iz vlastitog iskustva znam da rad od kuće djeluje mnogo bolje. Dugoročno je održivije raditi od kuće", kaže on pojašnjavajući da će ljudi time manje putovati na posao i s posla te imati više slobodnog vremena.
No tek treba vidjeti hoće li takve promjene u ponašanju doveti i do blagotvornog utjecaja na klimu. Jeff Currie iz Goldman Sachsa vjeruje da će veće cijene nafte nakon krize smanjiti potražnju za letovima i natjerati ljude da manje putuju. Međutim, svjestan je da ovo stanje traje tek nekoliko tjedana i da stoga valja biti oprezan u dugoročnim prognozama.
"Čekamo i gledamo. Još uvijek nemamo pojma što će biti", zaključio je.
