Brazilac Maxciel Pereira dos Santos, koji se godinama zalagao za prava na domorodačko zemljište i očuvanje prašume u regiji Amazone je ubijen, piše Deutsche Welle. Isabel Hernández Juáre iz Gvatemale, koja se borila za pošumljavanje područja u regiji Tihog oceana – ubijena je tijekom sudskog postupka. Meksikanac Samir Flores Soberanes, koji je demonstrirao protiv plinske elektrane - ubijen je s dva hica u glavu.
Ovo su samo tri od velikog broja ekologa u Latinskoj Americi koji su u 2019. godini svoju borbu za zaštitu okoliša platili životom. Nigdje drugdje u svijetu nisu toliko ugroženi - i istodobno tako nezaštićeni. Oni se bore protiv uništavanja prirode izgradnjom brana, proizvodnje nafte ili ilegalnim krčenjem šuma ili ukazuju na nekažnjavanje počinitelja. Povrh svega, žrtve su starosjedioci.
Koronavirus kao isprika za daljnje uništavanje okoliša?
Alex Villca je netko tko se godinama zalaže za starosjedioce i njihov životni prostor. Mladi bolivijski aktivist za ljudska prava i okoliš također bi o svom angažmanu želio govoriti i u Njemačkoj. Već se spremio na put, no koronavirus ga je spriječio. Podijumska diskusija, koju je organizirala Akademija DW-a, je otkazana iz sigurnosnih razloga.
Sada se Villca, koji se godinama zalaže za prava domorodačkih teritorija i zaštićenih zona, nalazi u La Pazu i kaže: "Dok nam vlade diljem svijeta zbog koronavirusa zabranjuju kretanje istovremeno s još većim nasiljem eksploatiraju naše prirodno blago i resurse.”
Nije da on ne razumije stroge mjere protiv širenja koronavirusa. Bolivija je također na neodređeno vrijeme odgodila predsjedničke izbore zakazane za 3. svibnja. Ali Villca se boji da će vlada i gospodarstvo u ovim vremenima intenzivirati svoju štetnu politiku: "Koronavirus i pridružena ekonomska katastrofa poslužit će kao dobrodošao izgovor za pljačku zemalja s velikom biološkom raznolikošću - posebno zemalja Latinske Amerike."
Prijetnje borcima za zaštitu okoliša
Aktivistima poput Alexa Villca i prije izbijanja koronavirusa je u Boliviji bilo teško. Stalno se moraju pravdati za svoju borbu, kritizirani su, okrivljeni da koče napredak i da su plaćeni od nevladinih udruga iz inozemstva. "U ovom filmu smo negativci”, kaže Bolivijanac, koji se čak mora braniti i od optužbi da uopće nije pravi domorodac, jer je studirao i zbog toga nije bio predstavnik domorodačkog stanovništva.
Tome treba dodati stalne napade na njega i njegovu obitelj: "Moja majka, braća i sestre se neprestano zastrašuju. Prijete mi da će uništiti moju egzistenciju i strpati me u zatvor." Ali Alex Villca ne želi se odreći borbe za ljudska prava i okoliš u Boliviji. On je optimist da će virus natjerati mnoge na ponovno razmišljanje: "Nadam se da će pandemija u civilnom društvu ojačati solidarnost i podići svijest o važnosti zaštite okoliša."
Novinari prikupljaju podatke o napadima
Dora Montero već se veselila Berlinu, jer je kolumbijska novinarka željela široj javnosti predstaviti svoj projekt Tierra de Resistentes. Montero je došla na ideju za ambiciozni projekt novinarstva koji trenutno bilježi preko 1.300 napada na domorodačke ekološke aktiviste u sedam zemalja Latinske Amerike, a podržava ih DW Akademija. Novinari iz Kolumbije, Ekvadora, Bolivije, Perua, Meksika, Gvatemale i Brazila izvještavaju o slučajevima fizičke prijetnje od legalnog progona do ubojstva - i to u razdoblju od deset godina.
Montero se također boji da će zaštita okoliša i zaštita aktivista biti žrtvovani zbog koronavirusa. "Ponekad ono što je nužno potiskuje važne stvari", kaže novinarka iz Bogote. "Naravno da se svi sada moramo boriti protiv virusa, ali u međuvremenu se uništavaju šume, ubijaju aktivisti i raseljavaju stanovnici zajednica koji su na putu trgovcima drogom u Kolumbiji." Na primjer, na satelitskim snimkama može se vidjeti da se nesmetano i dalje vrši sječa šuma u zaštićenim područjima.
Mirovni sporazum pooštrava borbu za zaštitu okoliša
Dora Montero je neplanirano postala novinarka za zaštitu okoliša. Godinama je izvještavala o kolumbijskom građanskom ratu, ali sada joj se fokus postao nešto sasvim drugo. Također zato što je mirovni sporazum između vlade i gerilaca FARC-a stvorio vakuum moći u Kolumbiji: trgovci drogom, paravojne snage i gerilci ELN-a sada se međusobno bore u regijama koje su prethodno kontrolirale Revolucionarne oružane snage Kolumbije - a aktivisti za ljudska prava i okoliš žive opasnije nego ikad prije, dok to država više ili manje nijemo promatra.
"Aktivisti i društveni vođe nemaju nikakvu podršku za njihove napore, naprotiv, još uvijek su stigmatizirani. I nitko ne preuzima odgovornost za njihovu sigurnost, iako je njihova borba opasna po život", kaže Montero. Samo u prva tri mjeseca ove godine ubijeno je 120 Kolumbijaca, kaže novinarka Consejo de Redacción. Najmlađa žrtva ovog tjedna: Marca Rivadaneira, koji se godinama zalagao za prava autohtonih seljaka i poljoprivrednika u Putumayu, otela su trojica muškaraca i hladnokrvno ga ubili.
Koronavirus mogao bi postati jedan od najvećih neprijatelja zaštite okoliša u Latinskoj Americi, vjeruje Dora Montero, jer su sada prioriteti drugačiji: "Mnoga od ionako niskih sredstava koja su bila namijenjena zaštiti šuma i okoliša sada bi mogla biti preusmjerena za borbu protiv korone. I nemamo veliko povjerenje da će naše vlade mudro raspodijeliti sredstva za vrijeme i nakon izvanrednog stanja.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
