Koronavirus hara svijetom i gotovo da nema zemlje koja se lomi pod teretom zdravstvene, ali i ekonomske pa i društvene krize. Jednom od najuspješnijih zemalja u borbi s epidemijom pokazala se Južna Koreja. Tamo se glavnim preduvjetom za uspješnu borbu pokazalo masovno testiranje stanovništva na koronavirus.
Portal Lupiga.com prenio je intervju s vodećim korejskim virologom Kim Woo-juom iz tamošnje Sveučilišne bolnice Guro u Seoulu koji je dao za medijsku kuću Asian Boss. Kim Woo-ju proteklih je desetljeća sudjelovao u suzbijanju epidemija SARS-a, MERS-a, ebole i drugih zaraznih bolesti. Ipak, tvrdi da je borba s COVID-19, bolešću koju izaziva koronavirus, dosad najizazovnija u njegovoj karijeri. Donosimo dijelove ovog intervjua.
Virus sa šišmiša preko posrednika 'skočio' na čovjeka
Na pitanje kako se uopće pojavio koronavirus, zašto se brzo širi te ima visoku stopu smrtnosti, podsjeća da su lani u prosincu u kineskom gradu Wuhanu počeli se javljati slučajevi pneumonije, do kojih je dolazilo iz nepoznatih razloga, a neki bi završavali i smrću pacijenata.
"Prema našim dvomjesečnim, tromjesečnim istraživanjima, ovaj koronavirus potječe od slijepih miševa, a pretpostavlja se da je zaraza krenula s tržnice morskim plodovima u Wuhanu. Vjeruje se da je virus tamo prvi put "skočio" na čovjeka. Naravno, imali smo u tom lancu i nositelja virusa - posrednika, po svemu sudeći pangolina ili zmiju, nismo još u potpunosti sigurni. Kako bilo, virus koji je poznat kao SARS-CoV-2, a uzrokuje COVID-19, "skočio" je sa šišmiša na "posrednika", koji ga je potom prenio čovjeku.
Rezultat su bili oni slučajevi pneumonije, koji su u dva do tri posto slučajeva završavali smrću oboljele osobe. Ovo je novi virus s kojim se ranije nismo susretali, za njega nemamo lijekove, niti cjepivo. U svim zemljama broj pacijenata je eksplodirao, a situacija je najlošija u Europi i SAD-u, naročito u velikim gradovima poput New Yorka, gdje se stvari ne razvijaju dobro", kazao je Woo-ju napomenuvši da je riječ o ozbiljnoj prijetnji.
Govoreći o stopi smrtnosti, Woo-ju je kazao kako ona varira od zemlje do zemlje, a tamo gdje je starija populacija, kao u Italiji, smrtnost je vrlo visoka, čak osam do devet posto.
20 posto zaraženih u Koreji nije imalo nikakve simptome
U Koreji, kaže, obavljeno je puno testiranja i od 9000 potvrđenih slučajeva otkriveno je da 20 posto zaraženih nije imalo nikakve simptome bolesti. Ondje za sada nije zabilježen ni jedan slučaj smrti tinejdžera, a ni ljudi u dvadesetim godinama života, dok je 90 posto umrlih Korejaca bilo starije od 60 godina. Stoga se postavlja pitanje zašto je virus tako smrtonosan za starije.
"Budući da nema lijeka niti cjepiva, jedina obrana od virusa imunosni je sustav svakog čovjeka. Ljudi između tinejdžerstva i četrdesetih godina najvjerojatnije će u slučaju zaraze iskusiti blaže simptome, kakvi se javljaju kod prehlade, na jedan do dva tjedna. Nakon toga će se oporaviti. Ako ste stariji od 60 godina vaš imunosni sustav je slabiji, a kad ste stari preko 80 vaš imunosni sustav rapidno slabi. Zato se organizam ljudi iz te starosne skupine ne može boriti s virusom te dolazi do pneumonije ili upala po cijelom tijelu", kazao je Woo-ju.
Druga rizična skupina su kronični bolesnici.
"Čak i ako imate manje od 60 godina, a imate kardiovaskularne probleme, diabetes, ili ako ste pušač - jer nikotin se akumulira u respiratornom sustavu - možete doći u vrlo ozbiljno stanje u slučaju zaraze koronavirusom. U opasnosti su i ljudi koji koriste imunosupresive, kao što su steroidi ili lijekovi za rak", upozorava.
Tri glavna načina širenja virusa
Zastrašujuće je, kaže dr. Woo-ju, što se o koronavirusu još uvijek zna vrlo malo i što postoje slučajevi kada su oporavljeni pacijenti bili otpušteni s liječenja, da bi nakon pet do sedam dana ponovo počeli pokazivati simptome COVID-a 19. Što se prenošenja zaraze tiče, Woo-ju ističe tri glavna načina.
"Kad virus inficira naš respiratorni sustav, glavni simptomi su visoka temperatura, kašalj i tegobe s disanjem. Kad se zakašljete ili kihnete, izbacujete kapljice. Da bi se smatrao kapljicom, taj ispljuvak mora biti veći od pet mikrona. Jedna takva kapljica od pet mikrona, koja dolazi od zaražene osobe, sadrži puno virusa. Kad se zakašljete ili kihnete, izbacujete kapljice van, a njihova putanja je u obliku duge. Te kapljice past će na metar do dva metra udaljenosti od vas. U tom trenutku, virus vas može zaraziti kroz usta, nos ili oči. Čuo sam glasine da je čovjek zarazio čovjeka tako što je stao i gledao ga, ali to su laži", rekao je južnokorejski virolog.
Drugi način je, kaže, kad kihnete i dodirnete nos rukom. Tada virus ostaje na rukama. A treći način je kad kihnete pa se kapljice razlete uokolo. Napominje da virus vani može preživjeti od par sati do tri, četiri dana. Primjerice, na temperaturi od 5 do 10 stupnjeva Celzija i uz vlažnost zraka od 30 posto, virus dugo može preživjeti vani, a na radnoj površini stola čak pet do sedam dana.
Nošenje maski i redovito pranje ruku
Stoga su, kaže, rizična izolirana mjesta okupljanja, poput crkava, call centara ili drugih gdje ljudi viču ili jedu, dok vani, u parkovima ili na pješačkim stazama, prijenos virusa putem zraka koji udišemo nije tako izgledan. Na koronavirus trebali bi se testirati svi koji imaju povišenu temperaturu ili grlobolju te ako kašlju i imaju tegoba s disanjem. Starije osobe trebale bi to učiniti čak i ako osjete samo umor, gubitak apetita ili blage bolove po cijelom tijelu.
"U nekim slučajevima, koje su potvrdili naši istraživački timovi, oko 30 posto ljudi zaraženih koronavirusom ne mogu ništa namirisati ili osjetiti okus hrane. To može potrajati pet do deset dana. Rekao bih da je u pitanju jedinstven simptom", kazao je dr. Woo-ju.
Na pitanje ima li efekta nošenje maske, ovaj južnokorejski virolog odgovara potvrdno.
"Prema istraživanjima, medicinski radnici koji nose zaštitne maske imaju puno veće šanse da ostanu nezaraženi od onih koji nemaju maske. U Europi i SAD-u ne vidite baš ljude s maskama i smatram da je to prilično neobično", kaže te ističe da prioritet kod raspodjele maski trebaju imati medicinski radnici jer liječe pacijente.
Kao jedan od razloga zašto Koreja ima relativno nisku stopu zaraženosti, Woo-ju ističe nošenje maski i redovito pranje ruku.
In this photo taken on March 12, 2020, medical workers wearing protective clothing against the COVID-19 novel coronavirus walk to a decontamination area at the Keimyung University hospital in Daegu. South Korea -- once the largest coronavirus outbreak outside China -- saw its newly recovered patients exceed fresh infections for the first time on March 13, as it reported its lowest number of new cases for three weeks., Image: 505776231, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Ed JONES / AFP / Profimedia
Srž prevencije - masovno testiranje stanovništva
Srž prevencije protiv koronavirusa je, kaže dr. Woo-ju, u masovnom testiranju stanovništva.
"Naglasak smo stavili na proizvodnju opreme za testiranje i na taj način testiranje učinili lako dostupnim. Pacijent može kašljati ili imati povišenu temperaturu, ali mi moramo pouzdano znati je li on zaražen koronavirusom ili nije, kako bismo ga mogli staviti u karantenu, liječiti ga te pronaći sve ljude s kojima je bio u kontaktu. Tada možemo testirati i te ljude i staviti ih u karantenu, ako je to potrebno. To je srž prevencije", ističe.
Dodaje da se Koreja, Singapur, Tajvan i Hong Kong bolje nose s pandemijom jer su iskusili epidemiju SARS-a 2003. pa su znali što treba činiti.
"Kad pogledate cijelu ovu situaciju s pandemijom, svaka zemlja se s njom nosi na drugačiji način, u skladu sa svojom kulturom i tradicijom. Koreja ima svoju, azijsku kulturu. Kina ima svoju kulturu i još ekstremnije mjere. Zato je pandemija ovdje tako dobro kontrolirana", dodao je.
'Situacija s COVID-19 sigurno neće brzo završiti'
Upitan do kada će, po njegovu stručnom mišljenju, trajati ova situacija s COVID-19, dr. Woo-ju je kazao da je teško predvidjeti, ali da sigurno neće završiti brzo. Spomenuo je i nekoliko scenarija.
"Epidemija SARS-a iz 2003. godine počela je u studenome 2002. godine, u kineskoj provinciji Gunagdong. Virus se proširio na Hong Kong, a potom se, preko turista, raširio na ostatak svijeta. Imali smo 8000 zaraženih i 774 osobe koje su umrle od posljedica zaraze. Stopa smrtnosti bila je oko 9,6 posto. Situacija sa SARS-om okončana je početkom srpnja 2003. godine. COVID-19 je novi soj koronavirusa, sličan SARS-u. Kao i tada, ako države diljem svijeta budu radile zajedno, mogli bismo vidjeti kraj ovome u srpnju ili kolovozu, što je najbolji scenarij, koji podrazumijeva da taj virus više neće napadati ljude. To je moguće postići", kazao je.
Na potpitanje kolike su šanse da tako i bude, Woo-ju je odgovorio - ne tako velike kao u slučaju SARS-a. "Recimo - oko deset posto, vjerojatno i manje. Već je 17 godina prošlo od 2002. godine. Međunarodni promet tada nije bio tako intenzivan kao danas."
Do učinkovitog cjepiva tek za 10 do 15 godina?
"Drugi scenarij je da virus ostane prisutan do ljeta, da nestane na sjevernoj hemisferi, ali da se tada proširi po južnoj. Tada je zima u Australiji, u južnoj Africi i Južnoj Americi. Tada bi se vratio na sjevernu hemisferu u studenome ili prosincu, kao sezonska gripa. Treći scenarij je razvoj cjepiva, kojim bi morala biti cijepljena cjelokupna ljudska populacija. Velikih boginja riješili smo se cjepivom 1980. godine. Ako nađemo učinkovito cjepivo, kao što smo ga tada imali, možemo se cijepiti i ova situacija se neće više ponoviti. Moguće je, ali da se to postigne, to je vrlo ambiciozan i težak put", kazao je.
Tomu je dodao još jednu ne baš obećavajuću procjenu.
"Cjepivo za novi virus obično se razvija 10 do 15 godina, a njegov razvoj košta više od 800 milijuna dolara. COVID-19 nije star niti stotinu dana. Prošla su tek dva mjeseca otkad smo se upoznali s njegovim RNK. Kao što je direktor Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti SAD-a Anthony Fauci rekao, ako sve bude išlo dobro, ako prve tri faze kliničkih ispitivanja cjepiva na odraslima prođu dobro, njegov razvoj trajat će 18 mjeseci. Ako sve bude išlo dobro i bez zastoja. Čak i ako SAD ili Kina uspiju razviti cjepivo, hoće li ga podijeliti s drugim zemljama? Populacija SAD-a je oko 320 milijuna ljudi. To je puno ljudi i SAD-u će biti nemoguće cijepiti toliki broj ljudi u jako kratkom vremenu. Postavit će se pitanje prioriteta", kazao je korejski virolog Kim Woo-ju.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
