Ovo će nesumnjivo biti teška godina za građane Hrvatske, jer udari na životni standard već traju, a neprestano se najavljuju i novi. Splet je to niza okolnosti: od povećane potražnje na tržištima nakon što se svjetska ekonomija počela izvlačiti iz ralja pandemije; problema u globalnim lancima opskrbe pa do strahovitog rasta cijena goriva i drugih energenata za kojima lančano poskupljuju i druge sirovine i repromaterijali.
Osim toga, prošlo ljeto bilo je, barem u Europi, najtoplije otkako se mjere temperature pa su i posljedice – suše i poplave - nanijele goleme štete poljoprivrednoj proizvodnji. Na sve to došla je i rusko-ukrajinska kriza s napetošću koja se odražava na smanjenu i neizvjesnu opskrbu Europe prirodnim plinom iz Rusije, ali i žitaricama iz Ukrajine.
Hoćemo li kao 2008. završiti 'u banani'?
Hrvatska je na vjetrometini svih tih zbivanja, a povrh svega, ove godine počinju pripreme za uvođenje eura, koje bi se trebalo dogoditi 1. siječnja 2023. godine.
Sredinom siječnja Hrvatska narodna banka (HNB) korigirala je svoju prognozu prosječne stope inflacije potrošačkih cijena za ovu godinu. Procjenjuju da će biti između tri, pet i četiri posto. Inflacija u prosincu prošle godine iznosila je 5,5 posto i bila je najveća od listopada 2008. godine kada je, podsjetimo, Hrvatska završila ''u banani'' recesije koja je tada žestoko drmala svijetom.
Donosimo kratak pregled onoga što je već poskupjelo te onoga što će posve izvjesno poskupjeti u sljedeći mjesecima.
PLIN
Najteži ovogodišnji udar na građane bit će onaj plinski, a uslijedit će 1. travnja. Stručnjaci procjenjuju da će rast cijene plina za kućanstva biti oko 40 posto, što je u prosjeku oko 3000 kuna više na godišnjoj razini. Direktor Gradske plinare Zagreb Jeronim Tomas čak je ovih dana izjavio da je u Zagrebu moguće i poskupljenje od 70 posto. Gospodarski i pravni subjekti šok poskupljenjanja već su osjetili na računima za prosinac prošle godine.
Primjerice, pučka kuhinja župe Sveti Duh u Zagrebu dobila je račun za plin od oko 25.000 kuna, dok im je u prosincu 2020. račun bio pet puta manji. A KBC-u Zagreb prosinački račun za plin iznosio je pet milijuna kuna, gotovo kao za cijelu 2020. godinu. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić umiruje građane poručujući da se sljedeće zime nitko neće smrzavati zbog novih cijena, a Vlada priprema paket mjera za ublažavanje udara na džepove građana, ali još se ne zna što će biti u njemu.
ELEKTRIČNA ENERGIJA
I cijena električne energije ove će godine rasti od 1. travnja , ali ne onako drastično kao prirodnog plina. Poskupljenje je najavljeno postupno, tijekom ove i sljedeće dvije godine. Na burzama je dnevna cijena električne energije porasla više od 200 posto - s 52 na 167 eura po megavatsatu, a glavni razlog je zelena tranzicija EU-a zbog čega rastu nameti na CO2.
Da je poskupljenje struje moguće od 1. travnja rekao je direktor u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) Lahorko Wagmann dodavši: " Koliko će to biti, to zasad nitko ne zna". Neki stručnjaci tvrde da bi kućanstva samo zbog cijene mrežarine od travnja mogla imati račune veće za najmanje četiri posto.
GORIVO
Već mjesecima, iz tjedna u tjedan, rastu cijene benzinskih i dizelskih goriva te autoplina. Vlada je nakratko, u listopadu prošle godine, divljanje cijena pokušala obuzdati njihovim zamrzavanjem. Prethodno su cijene goriva oborile povijesni rekord, a nakon odmrzavanja su dodatno porasle.
Ni vijesti sa svjetskih burza nafte ne bude optimizam. Početkom ovoga tjedna bile su na rekordnoj razini u posljednjih sedam godina - 90,70 dolara za barel - a analitičari američke banke JP Morgan predviđaju da će ove godine rasti do čak 125 dolara za barel. Ako se obistini, bit će to pogonsko gorivo još brže inflacije u svijetu, a i kod nas.
Vlada je u listopadu i studenome prošle godine zamrznula cijene goriva
MESO
Cijene mesa, naročito svinjetine, koje još viđamo u domaćim trgovačkim lancima relativno su pristupačne. No upućeni kažu da je riječ o čišćenju zaliha. Šef sekcije mesara i pekara pri Udruženju obrtnika Grada Zagreba Alan Prežec ovih je dana kazao kako se očekuje poskupljenje mesa i do 30 posto, a sličnu je prognozu dao i direktor tvrtke Purex Milivoj Dragošević. Junetina i teletina poskupjet će sigurno, a i svinjetina je u mesnicama već skuplja za desetak posto. Sve to je povezano s poskupljenjem plina koji je uvelike povećao troškove proizvodnje mesa.
MLIJEKO
Već u drugoj polovici prošle godine na policama trgovina litra mlijeka je bila skuplja barem kunu, ako ne i dvije-tri. Sadašnje akcijske cijene mlijeka još prošloga ljeta bile su redovne. Po svemu sudeći, cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, ponajprije sira, rast će i ove godine. Da se to naslutiti i iz izjave Romine Zadravec, predsjednice Saveza malih sirara, koja je ovoga tjedna za RTL kazala: "U principu već sad nam je smjesa za životinje otišla 30 posto gore, repromaterijal je otišao u nebo, umjetna gnojiva su užasno skupa. Poskupjela su 300 posto! Što će od svega toga na kraju biti, ja stvarno ne znam.''
ULJE I ŽITARICE
Zbog visokih cijena plina poljoprivrednici već najavljuju da će ovogodišnja sjetva biti ''najskuplja u povijesti''. Poskupljenje plina drastično je podiglo cijenu umjetnih gnojiva koje kod nas proizvodi jedino kutinska Petrokemija. Usto su poskupjeli i sjeme te ostali repromaterijali pa se najavljuju nova poskupljenja svih žitarica i uljarica. One su već lani poskupjele. Suncokretovo ulje je, podsjetimo, u prosjeku skuplje za 40 posto.
Ulje je još prošle godine poskupjelo za oko 40 posto
NEKRETNINE
Cijene nekretnina u Hrvatskoj već neko vrijeme nezaustavljivo rastu. U trećem kvartalu prošle godine bile su devet posto veće nego u istom razdoblju 2020. godine. U Zagrebu su stanovi u starogradnji dostigli cijenu od 2000 eura za kvadrat, dok se u novogradnji jedva mogu naći za manje od 2250 eura za kvadrat. Rast cijena u ovoj godini ovisit će ponajviše, kažu posrednici u prodaji nekretnina, o dinamici inflacije. Bez obzira na neodrživo visoke cijene, barem u Zagrebu i na Jadranu, ne očekuje se ikakvo pojeftinjenje. Još lani su na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle u prosjeku za 9,6 posto, na Jadranu za 8,9 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske za 8,2 posto.
UVOĐENJE EURA
Zbog uvođenja eura, planiranog početkom iduće godine, od ovog ljeta započet će dvojno prikazivanje cijena, u kunama i eurima. Postoji bojazan da će u tom ''preračunavanju'' poskupjeti mnoge robe i usluge. Najčešće se spominje kako bi prelaskom s kune na euro značajnije mogle poskupjeti frizerske i kozmetičarske usluge, a ''zaokruživanjem'' cijena će vjerojatno poskupjeti i kava u ugostiteljskim objektima. No, na te cijene već ionako utječe i utjecat će rast inflacije, dok sama konverzija iz kuna u eure ipak ne bi, kažu stručnjaci, trebala izazvati prevelik rast cijena.
