Napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji - najvećem svjetskom izvozniku nafte - ozbiljno je zaljuljao globalno naftno tržište. Cijene su preko noći skočile, situacija je neizvjesna i pitanje je koliko će još rasti.
Probijena je psihološka granica od 10 kuna. I nije ovo prva psihološka granica koja je probijena. Hrvatska je prošle godine proizvela 790.000 kubika nafte i milijardu i 300 milijuna kubika plina.
Još jedan utorak i poskupljenje goriva. Pun spremnik skuplji je za 15 i pol kuna.
"Nije dobro. Cijena goriva u Njemačkoj i Skandinaviji je možda kunu veća nego u Hrvatskoj. Za naš standard znatno previsoko", jasan je Vjekoslav iz Varaždina.
"Nemam veliki rezervoar, tako da će biti 350 - 400 kuna sad više", dodaje Marija iz Zagreba.
- Koliko košta kad napunite cijeli tank? "Sad ćemo vidjeti. Prvi put tankiram, ali 450, 460 kuna", kaže Bojan iz Koprivnice.
Psihološke granice
Prošli tjedan cijena nafte na svjetskim tržištima porasla je oko 6 posto zbog napada na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji.
Drugim riječima, srezana proizvodnja velike naftne sile znači podizanje cijena. No, uz povećanje cijena goriva mogu li se očekivati i druga poskupljenja?
"U Hrvatskoj s obzirom na naš geografski položaj i na puno prijevoza svake robe, ako cijene goriva ostanu na ovoj razini, može se očekivati da će dosta robe i usluga poskupjeti. Ako se cijene goriva vrate na ono stanje otprije dva – tri tjedna, onda ne bi trebalo biti poskupljenja", govori Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
I da poskupe, ne bi to bio prvi put. I prije su prijevoznici bili prisiljeni razmišljati o poskupljenju karata zbog povećanja cijena goriva.
"Ovo što oni rade svakih 15 dana je zbunjujuće. Mi na tržištu više ne znamo kako bismo poslovali i na koji način bismo se prilagodilu korisniku usluge", izjavio je direktor autoprijevoznika Božo Grgurić 11. svibnja 2006.
"Dođe 410 kuna, a gorivo bi došlo oko 1000 kuna",
"Svaki dan putujem radi posla. Prijevoza drugoga nemam, onda idem autobusom."
Bilo je ovo prije 11 godina. Cijene su bile niže nego danas. Običnim pretraživanjem lako je doći do podataka. Godine 1999. litra eurosupera 95 stajala je 4 kune i 3 lipe. Deset godina kasnije poskupjela je za 98 posto. Dvadeset godina poslije skočila je za 151 % ili dva i pol puta. Na 10 kuna i 12 lipa.
Kako tada tako i danas spominjale su se psihološke granice.
"Za koje je obećano da će se braniti da bude granica od 8 kuna maloprodajne cijene. Sad je došlo do probijanja te granice i bilo je samo pitanje vremena kad će se probiti ta granica", govorio je Dekanić 27. prosinca 2007.
Igor Dekanić, naftni stručnjak i danas - 12 godina poslije kaže - psihološka granica itekako se pomjerila. Objašnjava, to je termin skovan prije 30 godina.
"Kad su tadašnji američki i energetski eksperti, kad su cijene bile 20 dolara po barelu, oni su 50 dolara proglasili psihološkom granicom. Psihološka granica kao kategorija... ja bih rekao da je to marketinško-političko-atraktivni pristup i nema svojih realnih opravdanja", kaže.
"Oni kažu: 'Pa nije ništa za jedan rezervoar', ali ja nikad ne napunim rezervoar. Ne mogu. Previše je to."
"Nezamjetno je, ali litra po litra... je puno litara."
Nema Vlade ni premijera koji nije govorio o cijenama goriva
"Za moj džep je. Pogotovo što imam malo dijete pa da vidite kako se to osjeti. A ne mogu nikamo s malim djetetom bez auta."
Nema Vlade ni premijera koji nije govorio o cijenama goriva. Poskupljenja, usklađivanja pa sve do izrada plana.
"Ne želim biti zli prorok, ali definitivno da je honey moon s cijenama energenata završio, znači medeni mjesec na hrvatskom. Prema tome, cijene energenata na svjetskom tržištu idu prema gore", govorio je bivši predsjednik Vlade Ivo Sanader 20. travnja 2006.
"Mi smo kao Vlada svoje napravili nedavnim zahvatom u sustav trošarina i to je to, što smo rekli. To je ta mjera koju Vlada može poduzeti", poručivala je bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor 4. travnja 2011.
"Što bude manje novca od trošarina zbog niže cijene po barelu nafte, značit će i da je gorivo jeftinije pa će im ostati više novca za istu količinu goriva i onda mogu kupiti nešto novo", govorio je bivši predsjednik Vlade Zoran Milanović 16. prosinca 2014.
Jeftinije u Sloveniji s većim plaćama, ali i u Srbiji i BiH
Hrvatska proizvodi oko 20 % svoje potrošnje nafte i oko 50 % potrošnje plina. No, kad se gleda na maloprodajne cijene, to izgleda ovako u eurima po litri. U Hrvatskoj je litra oko euro i 33 centa. Jeftinije je u Sloveniji koja ima veće prosječne plaće, ali i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Saudijskoj Arabiji litru plaćate oko 53 centa, a u SAD-u 72.
- Kod nas je gorivo skuplje, zašto? "Zato jer su nafta i naftni derivati najoporeziviji proizvodi. Zahvaljujući naftnim prihodima i prihodima od naftnih derivata jer otprilike 60 posto od maloprodajne cijene završi u nekom od oblika poreza ili paradržavnih davanja. Zahvaljujući tome hrvatski proračun dobro živi već zadnjih nekoliko godina", pojašnjava Dekanić.
Za jasniji prikaz koliko nafte proizvedemo dovoljno je reći da je hrvatska godišnja proizvodnja jednaka onome što Saudijska Arabija proizvede u jedan i pol dan.
