Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja kao državni blagdan u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, koji je ujedno bio i prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe.
U spomen-parku Brezovica pokraj Siska održano je središnje obilježavanje Dana antifašističke borbe, u spomen na 22. lipnja 1941., kada je osnovan Sisački partizanski odred, u organizaciji Vlade Republike Hrvatske.
Dolazak državnika pozdravio je Savez antifašističkih boraca
Državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruga, odali su počast hrvatskim antifašistima koji su u Drugom svjetskom ratu svoje živote položili u borbi za slobodu od nacizma i fašizma i time Hrvatskoj osigurali mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata.
Predsjednik Vlade, Andrej Plenković, i predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović odali su počast i sudjelovali na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Brezovici. Premijer i predsjednik nisu razgovarali već su se samo rukovali kada su sjeli jedno pokraj drugoga.Uz njih su bili i bivši predsjednici Ivo Josipović i Stipe Mesić.
Očekuje se Plenkovićev odgovor na prijedlog izmjena Kaznenog zakona kojima bi se kažnjavala upotreba ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Za najkasnije tri tjedna prijedlog stiže u Sabor.
Dolazak državnog vrha pozdravlja Savez antifašističkih boraca. "Gospodin Plenković očito smatra da je potrebno te neke procese zaustaviti i krenuti rješavati problematiku koja se gomilala 30 godina. Mislim da je njegov dolazak u Brezovicu samo jedan korak u tom pravcu", izjavio je predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin.
Premijer Plenković je održao govor
Plenković je tijekom svojeg prvog dolaska u Brezovicu i održao govor povodom obilježavanja Dana antifašističke borbe.
"Premda je ovaj praznik ustanovljen 1991. godine na inicijativu predsjednika Tuđmana, od ove godine je vlada nositelj njegove organizacije i tako će biti i u budućnosti", rekao je Plenković. Nakon Njemačke okupacije uspostavljen je kvislinški režim Ante Pavelića. U stvarnosti je Hrvatska bila podijeljena, a dijelovi Dalmacije su bili pod Italijom. Doneseni su rasni zakoni protiv Židova i Roma. U takvim okolnostima je skupina od 70-ak osoba osnovala Prvi sisački odred", započeo je Plenković.
Partizani su postupno oslobodili dijelove Hrvatske, što je dovelo do ZAVNOH-a, koji je kasnije omogućio da 1990. bude potvrđena suverenost Hrvatske koja je obranjena u Domovinskom ratu, nastavio je.
"ZAVNOH je omogućio raskidanje ugovora s Italijom i povratak Istre i Dalmacije u Hrvatsku. Hrvatska je imala najmasovniji partizanski pokret u Europi, zbog čega je Hrvatskoj osigurano istaknuto mjesto među pobjednicima Drugog svjetskog rata", rekao je.
"Prošle godine obilježili smo 25. obljetnicu pobjede u Oluji. Tada sam, uz veliki ponos, rekao da žalimo i za žrtvama zločina počinjenih i s hrvatske strane, kojih je, nažalost, bilo. Isto tako, neovisno o spomenutim zaslugama partizana, vrijeme je da i ta burna vremena sagledamo u svoj njihovoj složenosti. Tu ponajprije mislim na poslijeratne zločine na Bleiburgu, što je produbilo podjele u poratnoj Hrvatskoj. Tu mislim i na poslijeratne čistke političkih neistomišljenika. Došlo je vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo tadašnja zbivanja. Samo ćemo tako zatvoriti još žive podjele u hrvatskom društvu. Hrvatskoj je više nego ikad potrebni jedinstvo i pogled u budućnost", zaključio je premijer.
Govor predsjednika Milanovića
Nakon premijera, govorio je započeo predsjednik Milanović: "istina je voda duboka i nikoga ne bi trebala uvrijediti, ali može zaboljeti. Međutim, u ovoj našoj istini nema ničega bolnog, ona je u stvari lijepa. Teška i krvava, ali lijepa". Kazao je kako on ni danas, niti ijedan put kada je dolazio u Brezovicu kao šef SDP-a, premijer ili građanin, nema namjeru ikome utjerivati svoju istinu ili dijeliti zadatke.
Ustvrdio je kako je: "otići u Drugi svjetski rat kao Hrvat bio je znak hrabrosti i avanturizma. Hrvati u Drugom svjetskom ratu nisu bili proganjani kao Židovi ili Srbi. Za dva dana je bio osnovan logor Jadovno u kojem su ubijene tisuće. Biti Hrvat bio je relativan komfor u NDH u usporedbi sa Židovima ili Srbima i čudno je da ustanak nije pokrenut ranije".
"Ne treba dijeliti ljude i isticati tko je u partizanima bio Hrvat, a tko ne, jer ni oni to nisu radili. Oni su bili heroji, grubi ljudi koji su često znali prijeći crtu i napraviti loše stvari", rako je predsjednik i dodao da je Ćiro Gamulin bio heroj, a nema svoju ulicu. "Ne zaboravite to ime", kazao je.
"Hrvatska može biti bolja, Hrvatska je stabilna i uređena. Ovdje je cijeli državni vrh, ovo nikad nije bilo ružno pače, ali danas je ta činjenica posebno istaknuta. Ima ljudi koji ne žele ovu proslavu, ali to je tako u političkom sustavu", zaključno je rekao predsjednik.
Predsjednik u Splitu: 'To mora biti duboki ljudski potres'
Predsjednik Republike Zoran Milanović je jučer u Splitu sudjelovao na svečanom obilježavanju Dana antifašističke borbe uz koncert Hrvatske ratne mornarice u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Predsjednik se nakon svečanosti obratio javnosti. "Došao sam ovdje radi svog dida, njegovog brata, svoje babe i njezine braće koji u rat nisu otišli kao antifašisti, nisu ni znali što to znači. Moja baba je govorila: 'Čovjek nije mogao durat'. To je moralo biti grozno jer običnog čovjeka, dalmatinskog težaka, nakon svega što je prolazio kroz ratove, da ponovno ide u rat, a da ustvari ne mora, to mora biti duboki ljudski potres", rekao je.
