Nakon sastanka Povjerenstva o zaštiti starije populacije, epidemiolog dr. Branko Kolarić kazao je kako su starije osobe u zatvorenim kolektivima najveći rizik u pandemiji koronavirusa.
"Riječ je o ljudima 80+, u zatvorenim kolektivima, na koje moramo posebno paziti", kazao je Kolarić gostujući na televiziji N1, dodavši da je virus "u našoj populaciji" i da su mjere – prevencija.
'Potrebno je povećati broj testiranja'
Kolarić smatra da je raniji broj testiranja bio primjeren, kao što je primjereno i da se sada povećava.
"Imali smo primjeren broj testova na broj zaraženih, imali smo dobar plan, imali smo sve kontakte, znali smo sve zaražene, sve se pratilo. S turističkom sezonom i otvaranjem se pokazalo da ne možemo više pratiti sve kontakte i zbog toga je potrebno povećati broj testiranja", ustvrdio je.
Kazao je i da ga brinu neke stvari u ponašanju građana.
"Recimo, kada vidim održavanje književnih večeri ili tako nešto. Ljudi sjede jedni kraj drugih, više od dopuštenog broja, nemaju maske. Zabrinjava me takvo ponašanje. Ide hladnije vrijeme, a kao što vidimo na primjeru Splita, bolnički kapaciteti su dobrano popunjeni", rekao je.
'Covid-19 nije zahvalan za matematičko modeliranje'
Osvrnuo se i na matematički model koji je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak spomenuo u srijedu na konferenciji za novinare Nacionalnog stožera, a prema kojemu bi broj zaraženih trebao početi značajno padati koncem rujna i početkom listopada. Kolarić smatra da bi Capak trebao bolje objasniti taj model.
"Ja nisam takav optimist, to mi je više na nivou dobrih želja. Koliko znam o matematičkom modeliranju, Covid-19 nije zahvalan za modele. To možete primijeniti na HIV infekcije. Ovdje je od dana do dana i ovisi o previše faktora. Ne bih bio hrabar napraviti predikciju za tri-četiri tjedna", istaknuo je.
O Capakovom "modelu" očitovali su se na Twitteru i iz zagrebačke tvrtke Dataspekt koja se bavi obradom podataka, ustvrdivši da ne postoji projekcija koja može utvrditi što će se dogoditi za tjedan dana, a kamoli u rujnu i listopadu.
'To se može nagađati samo metodom prst-u-čelo'
"Točno, Capak se na presici donekle ogradio od izvjesnosti, no ipak jest rekao da se očekuje da će krivulja početi jače padati, a za to očekivanje ne postoji ikakva znanstvena osnova. Štoviše, spominjanje tzv. modelskih projekcija na presicama predstavlja ciljano slanje poruke "sve je pod kontrolom" koja je prisutna u više oblika i dio je već standardne PR strategije stožera", tvitnuli su iz Dataspekta.
Capakove pretpostavke usporedili su s onim meteorološkima, primjerice - mogu li prognostičari predvidjeti hoće li u listopadu kišiti.
"Prognostičari mogu 'pretpostaviti' da će se potkraj rujna nad Atlantikom pojaviti ciklona, pa 'uz tu pretpostavku' naslutiti što će događati idućih nekoliko dana. Ali prognostičari ne mogu znati hoće li se ciklona pojaviti ili neće. (... ) Na koncu, predviđanje se zapravo svodi na bacanje novčića: otprilike 50 posto da će kišiti, 50 posto da neće. Ili, 50 posto da će broj Covid-19 slučajeva rasti, 50 posto da će padati. Pogodak, ako se dogodi, rezultat je sreće i uopće nije informiran znanošću. Capak je spominjao da model uzima u obzir učinak mjera, no ne postoji jasna procjena koliko nošenje maski ili ograničavanje rada noćnih klubova do ponoći utječe na smanjenje reprodukcijskog broja. To se može samo nagađati metodom prst-u-čelo, što donosi još neizvjesnosti", poručili su iz Dataspekta.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
