Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak komentirao je za Novi dan aktualnu situaciju s pandemijom koronavirusa u Hrvatskoj. Govorio je i o dolasku cjepiva te strožim mjerama.
Europska unija je u sklopu zajedničke nabave za sve zemlje pokrenula sklapanje ugovora sa šest proizvođača. Pfizer je došao kao treći. Naručili smo od njih milijun doza, a kasnije su nam rekli da će stići u tranšama po 125.000 kad se cjepivo registrira. Europska agencija će najkasnije 29. prosinca objaviti svoju evaluaciju.
Ne znamo kad će doći druga doza pa je bolje da sad cijepimo 62.500 ljudi pa onda iste s drugom dozom nakon tri tjedna. Prioritetni su zdravstveni djelatnici koji dolaze u kontakt s covid bolesnicima, korisnici domova za starije i kronični bolesnici", rekao je Capak.
Stižu dva cjepiva
"Paralelno ćemo dobiti AstraZenecino i Modernino cjepivo koja se očekuju u prvom tromjesečju iduće godine. Još nismo sigurni, ali do svibnja ili lipnja bismo trebali imati kompletne tranše cjepiva i do kraja proljeća bismo mogli cijepiti cijelo stanovništvo RH", objasnio je šef HZJZ-a.
"Gripu procijepimo u tjedan ili dva, računamo da ćemo i ovo uspjeti riješiti u tjedan dana. Imamo epidemiologe, liječnike obiteljske medicine, pedijatre, oni cijepe protiv gripe. Cijepiti mogu osobe sa zdravstvenim obrazovanjem, ali pod nadzorom liječnika", dodao je.
Otkrio je i kako će izgledati raspored cijepljenja. "Od županijskih smo zavoda zatražili da provedu anketu u ustanovama socijalne skrbi tko se želi cijepiti. Prema tome ćemo organizirati ljude da ih cijepe, a jučer je pokrenuta anketa za zdravstvene ustanove. Liječnici obiteljske medicine će cijepiti u ordinacijama kao protiv gripe.
Sutra informacije o cijepljenju
Sutra ćemo izaći s priopćenjem o cijepljenju da svima bude jasno sve oko toga, da se precizno informiraju građani", kazao je.
Stožer je zatvorio kafiće kako bi smanjio broj kontakata. "Cilj je bio smanjiti broj kontakata. Možemo povećati broj testiranja, ali moramo smanjiti mogućnost kontakata jer se tako bolest širi, zato su donijete mjere. Kafići nisu širitelji, ali se njihovim zatvaranjem smanjuju kontakti. I za trgovačke centre smo donijeli mjere, i oni moraju odrediti točan broj ljudi koji smije ući. Treba li ih zatvoriti ili ne, u ovom trenutku nismo donijeli odluku, u mnogim zemljama se i to razmatra.
Trebali smo napraviti ove mjere, balans, u uvjetima u kojima smo sad. U Europi su mjere puno strože. Slovenci još uvijek imaju rast, a 25. listopada su uveli strože mjere. Što se tiče pridržavanja mjera, Stožer stalno apelira na svijest građana. Pridržavanjem mjera ne štitimo samo sebe nego i druge. Dosad nismo imali mogućnost kazni, ali u proceduri je zakon koji bi to trebao omogućiti, u Saboru je na raspravi. Kao epidemiolog smatram da su mjere učinkovite i da ako smanjimo kontakte, smanjit će se i brojke", kazao je Capak.
'Modeli se baziraju na matematici'
Komentirao je i stopu zaraze i neke modele prema kojima bi do Božića u Hrvatskoj bilo 417 preminulih.
"Imamo incidenciju veću od 1000 prosječno za Hrvatsku, no postoje velike razlike između županija. U Varaždinskoj i Međimurskoj je 2000, a u Istri između 500 i 600".
Radi se o grubom izračunu na temelju postotka. Broj umrlih u jednom tjednu bi bio 418 prema tome. Ne mogu to ni isključiti ni potvrditi. Modeli se baziraju na matematici, ne uvažavaju uvođenje mjera i svijest o pridržavanju mjera", rekao je Capak.
Ne želi govoriti o skupini za biostatistiku
Dodao je kako "pri Vladi postoji skupina za biostatistiku koja radi detaljnije izračune i neke prediktivne modele, ali o tome ne mogu govoriti. Postoje dva člana iz mog zavoda, ali o rezultatima njihova rada treba pitati Vladu. HZJZ koristi jedan model koji smo pokušali aplicirati, ali su rezultati bili dvojbeni i zato ne komuniciramo javno brojke", rekao je.
Upitan koliko je ljudi preminulo od Covida-19 u Hrvatskoj, rekao je: "Postoje pravila kako se bilježi mortalitet. Smrt od covida je svaka smrt s potvrđenim covid tekstom, a ne postoji drugi vidljivi uzrok smrti. Tako i mi radimo. Nekoliko obdukcija je napravljeno na covid bolesnicima, ali zbog preporuka to se radi samo zbog nužnosti. Dnevno objavljujemo broj umrlih iako su neki od njih možda umrli jučer. Mortalitetna statistika malo kasni. Konačni broj umrlih od covida imat ćemo nakon što se sve raščisti u šiframa epidemiologa i onda u DZS-u. I osoba koja premine u Domu za starije ulazi u nacionalnu statistiku".
Nije znao odgovoriti o uspješnosti liječenja na respiratoru. "Barata se podatkom da jedna osoba od 58 zaraženih umre i jedna osoba od devet hospitaliziranih zbog covida. A koliko se točno ljudi oporavilo nakon respiratora, to ne znam".
Povećat će broj testiranja
Povećani broj testiranja mogao bi biti jedna od mjera. Dnevno sad imamo i po 11.000, kapaciteti su sve veći. Još jedan laboratorij je otvoren ovaj tjedan. Uveli smo i mogućnost brzih testova, koriste se na mnogim mjestima. Postoje točno propisani uvjeti kako se koriste brzi antigenski testovi, u školama se provodi screening, to nije dijagnostika nego drugi tip ispitivanja. Dnevno možemo i 15.000 PCR testova napraviti, siguran sam. Neki imaju veće kapacitete, poput Splita, ali treba netko uputiti pacijente da dođu na testiranje. Na drive-inu nikoga nismo odbili, bio naručen ili ne", kazao je.
O planovima za serološka testiranja rekao je da je Stožer o tome razgovarao, no sad nemaju kapaciteta za to jer su usmjereni na PCR testiranja. "To bi bilo važno napraviti da vidimo koliko je ljudi bilo u kontaktu", rekao je Capak.
Država ne utječe na cijenu testova
Polemike između znanstvenika nije htio komentirati.
"Što se tiče cijene antigenskih testiranja, HZJZ ih je prvi nabavio po cijeni od šest eura po komadu, jeftinijih tada nije bilo, to je bila nabavna cijena. Prijavili smo HZZO-u da ljudi mogu doći preko uputnice i HZZO je, kad je zbrojio cijenu, vrijeme, zaštitnu opremu itd., došao je do cijene od 104 kune. To je cijena koju HZZO plaća laboratorijima za svoje osiguranike. A to da je netko 300 kuna naplatio taj test, to je privatni laboratorij i država ne utječe na cijenu. Kad smo krenuli s brzim testovima i da se negativni testiraju na PCR, ulazili su u svakodnevnu statistiku. I privatna klinika je prijavila testiranja i počeli smo i njih uvoditi, ali smo ih prestali bilježiti s PCR-om i sad se bilježe posebno", rekao je Capak.
Ne osjeća se poraženo, ali je nesretan
Novinarka ga je pitala osjeća li se poraženo zbog velikog broja zaraženih u drugom valu. "To je malo pregruba riječ da se osjećam poraženo. Naravno da sam nesretan zbog velikih brojki i opterećenja zdravstvenog sustava. Stalno smo upozoravali da će situacija biti teža zimi, zatvaramo se zbog hladnoće, to u proljetnom valu nismo mogli točno znati. Radimo svoj posao, dat ćemo sve od sebe da pokušamo pobijediti koronu. Bit će teško, ali imamo svjetlo na kraju tunela - cjepivo koje će nadam se doći potkraj prosinca u Hrvatsku i da ćemo u prvom kvartalu iduće godine početi s cijepljenjem", kazao je.
Upozorio je i da oni koji su preboljeli moraju nositi masku. "Mnoge države su najavile da će mjere trajati i tijekom Božića i iza Nove godine, na primjer zabrana rada skijališta. Potvrdit ću da danas još ne znamo kakav je utjecaj preboljenja ili stjecanje imuniteta na transmisiju bolesti. Zato i oni koji su preboljeli moraju nositi masku jer ne znamo mogu li prenijeti bolest, a isto se odnosi i na cijepljenje. Mjere će se nastaviti i nakon cijepljenja, primjerice nošenje maski", zaključio je.
